ČITANJE I IDEJE

Arhipelag magazin

Eseji, razgovori, prikazi i priče iz sveta književnosti.

ČITANJE I IDEJE

382 tekstova

Strana 43 od 48 · do 8 tekstova po strani

Jelena Rosić – Esej

Jelena Rosić – Esej

Moć reči Jelena Rosić Reč povodom dodele Nagrade “Stevan Sremac” za knjigu godine na srpskom jeziku. 25. maja 2013. Poštovane dame i gospodo, Pričinjava mi neizmerno zadovoljstvo i radost što se moja knjiga uvrstila u red nosilaca jedne od najuglednijih nagrada u srpskoj književnosti. Ukazana čast me utoliko više raduje zato što ime Stevana Sremca za mene ima poseban značaj – vraća me u doba detinjstva i rane mladosti, u vreme kada su dobre knjige imale moć; kada smo čitali rado i bez opterećenja i kada su knjige bile najčešći poklon koji smo od svojih vršnjaka dobijali za rođendan. Ipak, bez

Pročitaj više
Izbor

Izbor

Deset razloga za čitanje Gardijan Kako izabrati knjigu za čitanje? Deset velikih pisaca iz različitih vremena iznosi svoje razloge za čitanje. 5. maja 2013. • „Velika knjiga treba da vas ostavi sa mnogo iskustva, i samo malo iscrpljene. Uostalom, vi živite nekoliko života dok čitate.“ Vilijem Stajron • „U najvišoj civilizaciji, knjiga je i dalje najveće zadovoljstvo. Ona je poznata po tome što nas osposobljava protiv nesreće.“ Ralf Valdo Emerson • „Postoji zločini teži od spaljivanja knjiga. Jedan od njih jeste da ne čitamo knjige.“ Josif Brodski • „Ako steknemo naviku čitanja, izgradili smo

Pročitaj više
Đerđ Konrad – Esej

Đerđ Konrad – Esej

Pohvala prevodilaca Đerđ Konrad Ne samo evropske kulture već po svoj prilici ni same Evrope ne bi bilo bez prevodilaca. Nazvao sam već jednom književne prevodioce Protoevropljanima. Evropska integracija po svoj prilici podrazumeva povećane potrebe za prevođenjem, moramo razumeti jedni druge, Evropljani smo i po tome što smo višejezični, štaviše, i zato što u tome uživamo. Evropa – kao mreža umova – postoji posredstvom prevodilaca. 26. april 2013. Gde bismo bili bez prevodilaca? Možda bismo još čučali gore na nekoj grani u prašumi ili u dnu neke mračne pećine. Ne samo evropske kulture već po

Pročitaj više
Milan Kundera – Sećanje

Milan Kundera – Sećanje

Jedan veliki i nevidljivi pisac Milan Kundera Među piscima moje generacije koji su živeli u Parizu tokom osamdesetih Danilo Kiš je bio možda najveći. 19. aprila 2013. Čitam “Poslednje pribežište zdravog razuma” i već imam utisak da sedim u jednom bistrou, blizu Trokadera, pred Danilom koji mi govori onim svojim moćnim i hrapavim glasom. Među piscima moje generacije koji su živeli u Parizu tokom osamdesetih bio je možda najveći. Najveći i najnevidljiviji. Boginja Aktuelnost nije imala nijedan razlog da upravi reflektore na njega. “Ja nisam disident”, pisao je. Slobodno je putovao između

Pročitaj više
Srđan V. Tešin – Esej

Srđan V. Tešin – Esej

Priče za odbranu i poslednje dane književnosti Srđan V. Tešin Kako je nastala antologija Bunker? Subverzivnost je objedinjujuća forma za sve stvaralačke postupke i različite temperamente koje ovaj izbor nudi čitaocima. Trideset i tri priče koje se nalaze pred čitaocima u tematskoj antologiji Bunker predstavljaju raznoliki izbor priča objavljivanih u časopisu za odbranu i poslednje dane književnosti i kulture Severni bunker od 1999. do 2012. godine. Može se reći da ono što na jednom mestu drži ove priče jeste njihova subverzivnost. Pod literarnom subverzivnošću podrazumevam preispitivanje, pa

Pročitaj više
Gojko Božović – Magazin

Gojko Božović – Magazin

Kultura kao kapital Gojko Božović Da li kultura može da čeka dok se ne reše važnije i urgentnije stvari? Da li je onda rodno mesto velikog broja naših problema ustaljeno nerazumevanje da je kultura investicija, a ne trošak, nužnost, a ne hobi, smislena delatnost, a ne luksuz, sve samo ne puka i isprazna zabava? Kultura nije trošak, kultura je investicija. Na prvi pogled, ova rečenica je opšte mesto. Ali, kako je verovao Jovan Hristić, opšta mesta nam govore nešto važno, i zbog toga su na takav način prisutna i u našoj retorici i u našem iskustvu. Postoje, međutim, opšta mesta koja nisu toliko

Pročitaj više
Laslo Blašković – Putopis

Laslo Blašković – Putopis

Američki grafiti Laslo Blašković Takva mi je sudbina: meni se stalno nešto dešava. Inače ne bih imao o čemu da pišem. Razmišljam o tome otkako sam se vratio, na dno Panonskog okeana, i gledam jedan svoj odraz, jedno moje moguće, na sjajnom sečivu noža, kojim otvaram ovo pismo puno iscepanih fotografija. U Njujorku, na dvadeset petom spratu hotela, objašnjavao sam dvojici radnika da indijansko ime Menhetna glasi Manahata i popravljao im široke trake koje su lepili na moj prozor (imao sam dosta iskustva u tim stvarima) kroz koji se, odgore, može videti katedrala i senka Pete avenije u staklima

Pročitaj više
Vladislav Bajac – Intervju

Vladislav Bajac – Intervju

Gastronomadske priče su mi bile neophodne Vladislav Bajac Gastronomadske priče su me nekako razveselile, a imam utisak i da su me od ponečega i oslobodile. Možda će i čitaoce. Hrana ovde govori i o lepoti, naivnosti, sreći, ali i o teškim momentima i godinama. I o paradoksima: knjigu sam napisao ne kao neko ko ume dobro da kuva već kao neko ko ume odlično da jede i još bolje da pohvali onoga ko je hranu spremio. Razgovarao: Mladen Vesković U vašim delima često se postavlja pitanje identiteta, tj. spajanja različitosti koje se otkriva kao moguć cilj. Takvo šta je vrlo retko kod balkanskih

Pročitaj više