Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
382 TEKSTOVA

Arhipelag magazin

Džon Ralston Sol – Esej
Magazin

Džon Ralston Sol – Esej

Kako je propao globalizam?

Džon Ralston Sol Globalizacija se stvarno okončala negde oko 2000. godine. Potom smo upali u period meteža. Ovi vakuumi obično traju do desetak godina. Zašto elite ignorišu znakove upozorenja i čekaju predugo? Jasno pamtim kako sam se osećao kada sam prvi put u javnosti ukazao na činjenicu da je globalizacija na izmaku. Bilo je to 1999. godine u Sidneju, tokom govora koji je prenosila australijska državna televizija. Šta me je nateralo da najzad poverujem da bi se ovo stvarno moglo desiti? Nešto ranije tog dana razgovarao sam sa I. Dž. Makfarlanom, konzervativnim guvernerom Centralne banke Aus

Pročitajte tekst
Ričard Senet – Esej
Magazin

Ričard Senet – Esej

Da li ljudi kupuju političare onako kako kupuju u tržnim centrima?

Ričard Senet Da li je prodaja političkih vođa počela da podseća na prodaju sapuna, tj. na prodaju brendova koji se odmah prepoznaju i koje politički potrošač samo izabere s police? Marketing postaje srž politike, a to je loše za politički život. Da li nova ekonomija stvara novu politiku? U prošlosti, nejednakost je obezbeđivala ekonomsku energiju za politiku. Danas se nejednakost promenila, i u pogledu sirovog bogatstva i u pogledu radnog iskustva. Na samom vrhu društvenog poretka nalazi se ozloglašena generacija koja je stekla ogromno bogatstvo. Još veće posledice ima klasna podela na one koj

Pročitajte tekst
David Grosman – Zapis
Magazin

David Grosman – Zapis

Do kraja zemlje

David Grosman Knjigu sam počeo da pišem u maju 2003. godine, šest meseci pre kraja služenja vojnog ro­ka mog najstarijeg sina Jonatana, i godinu i po pre nego što je njegov mlađi brat, Uri, bio regru­to­van. U to vreme, osećao sam – ili, tačnije, želeo sam – da ga knjiga koju sam pisao zaštiti. Ovu knjigu sam počeo da pišem u maju 2003. godine, šest meseci pre kraja služenja vojnog ro­ka mog najstarijeg sina Jonatana, i godinu i po pre nego što je njegov mlađi brat, Uri, bio regru­to­van. Obojica su služili u oklopnim jedinicama. Uri je znao zaplet i likove romana. Svaki put kad smo razgovaral

Pročitajte tekst
Alan Riding – Esej
Magazin

Alan Riding – Esej

Konradov iznenađujući život

Alan Riding Pišući svoje memoare, Đerđ Konrad je, čini se, upravo u njima našao konačan mir. Konrad prelama svoju prošlost i u svojim živo opisanim memoarima Odlazak od kuće i povratak kući i Pomračenje sunca, na brdu. Ovo je priča u kojoj bez obilaženja dominiraju holokaust i komunistička diktatura, ali je ovo i vrlo lična priča. Đerđ Konrad je, naposletku bi se moglo kazati, bio srećan. Samo je on među svojim ispisnicima preživeo nacističku okupaciju Mađarske. Godine 1956. pridružio se Mađarskoj revoluciji protiv komunizma i izbegao hapšenje pošto je ustanak propao. Pa i kasnije, kao pisac d

Pročitajte tekst
Suha Umar – Esej
Magazin

Suha Umar – Esej

A da vratimo Sokolovića?

Suha Umar Povodom turskog izdanja romana Vladislava Bajca Hamam Balkanija, objavljenog pre nekoliko meseci u izdanju kuće Abis iz Ankare, nekadašnji turski amabasador u Beogradu Suha Umar objavio je ovih dana tekst u jednom od vodećih turskih listova Džumhurijetu. Ekskluzivno donosimo prevod ovog teksta u kome Suha Umar, govoreći o romanu Vladislava Bajca, govori o nekim od ključnih izazova moderne Turske. Sokulu Mehmet-paša ili Mehmed-paša Sokolović, a zapravo Bajica, odnosno Bajo Sokolović! Sve je to jedan isti čovek. Bio je osmanlijski veliki vezir u doba Sulejmana Zakonodavca, sina Selima

Pročitajte tekst
Uglješa Šajtinac – Beseda
Magazin

Uglješa Šajtinac – Beseda

Beseda u povodu dodele „Zlatnog suncokreta“

Uglješa Šajtinac Priča je potekla iz zamišljenog okruženja, puna života s kojim ne znam šta bih drugo. Kratak period u životu jedne porodice. Nešto njihove lične istorije, puno „prvog lica“ dvojice rođene braće koji su ništa drugo do opet samo jedan „jadan ja“ – koji ne zna šta bi s viškovima sadržaja nastalim u neželjenoj količini prinudnog odrastanja. Moguće je da tome ima već dve godine – unazad, u ličnoj istoriji, stojim iza ortopedskih kolica, na popucaloj asfaltnoj stazi i gledam u krošnje drveća. Moj otac, sedeći u tim istim kolicima radi isto, gleda gore, slušamo vrane. Kažem mu da rad

Pročitajte tekst
Helen Braun – Esej
Magazin

Helen Braun – Esej

David Grosman: Stranica jednog života

Helen Braun Kada je čuo za smrt sina, David Grosman je zapisao: „Dozvolite mi da stvaram, protiveći se gravitaciji očaja.“ Uprkos tome što i dalje izgleda kao čovek koga je gubitak pogodio kao grom, on se svakog jutra budi uzbuđen, jer, kako kaže, zna da su pred njim časovi pisanja. Kad je David Grosman bio dečko od sedam godina, imao je običaj da prolazi pored reda drveća na putu u školu u Jerusalimu. Tada je verovao da je duša mrtvih ljudi uhvaćena u zamku svakog od drveta. „Tako sam uobičajio da dodirujem svako drvo nežno i poverljivo“, govorio je. „Dodirivao sam svako na putu ka školi i po

Pročitajte tekst
Klaudio Magris – Esej
Magazin

Klaudio Magris – Esej

Poslednji susret sa Danilom Kišom

Klaudio Magris Peščanik je nesumnjivo njegovo remek-delo. Retko je jedna knjiga uspela da izrazi tu strahovitu, podmuklu sposobnost zla da raste u svakom od nas, da postane naša priroda. Kišovo je delo neka vrsta svetog prikazanja ludila ovoga veka, njegovog ukusa krvi, blata i laži, izmešanih sa suzama žrtava. Miliona žrtava čiji je on neumoljiv i neutešan svedok. Grobnica za Borisa Davidoviča , ta optužba staljinizma, grandiozna je slika ne samo užasne klanice veka, već i istorije kao laži, kao plagijatora života. Poezija, koja se tome odupire, nastaje iz pietas i pamćenja, istovetnog s poez

Pročitajte tekst
Majkl Kaningem – Ekskluzivno
Magazin

Majkl Kaningem – Ekskluzivno

Prva ljubav

Majkl Kaningem Svako ko čita ima prvu knjigu – možda ne bukvalno prvu knjigu koju je pročitao, već prvu knjigu koja vam pokazuje ono što književnost može biti. Kao prvi poljubac. Gospođa Dalovej je prva velika knjiga koju sam pročitao. Imao sam petnaest godina, bio sam učenik srednje škole u Južnoj Kaliforniji koji nije mnogo obećavao, tu sam pročitao knjige koje sam sam izabrao da čitam, ali sam mislio o književnosti kao o umirućem obliku umetnosti. Jednog dana sam izašao napolje, na cigaret pauzu, tamo gde smo išli da pušimo, i odjednom sam se našao pored nekrunisane kraljice naše škole. Bil

Pročitajte tekst
Enrike Vila-Matas – Esej
Magazin

Enrike Vila-Matas – Esej

Da nema krize

Enrike Vila-Matas Svet se ruši, ali postoji neko ko zvižduće pesmu. I zbilja, da nema krize, ne bismo imali o čemu da pričamo. Zemlja koja je proćerdala vreme blistavog razvoja zakuvavajući nevolje. Zemlja kružoka. Zemlja izvan vremena. Sa čitavim masama pušača koji se zimi tiskaju na terasama, čekajući Kineze. Nismo znali da budemo napredni i sada svako plaća greške. Zemlja u kojoj ljudi galame na pijedestalu od ljuštura pojedenih rakova. Jedino je dobro što sad možemo otići na večno praznovanje. Na kraju nas je snašlo ono što Mišon kaže da se dogodilo Rembou: stradao je od ruke istih onih či

Pročitajte tekst
Miljenko Jergović – Esej
Magazin

Miljenko Jergović – Esej

Važne i nezaobilazne knjige srpske književnosti

Miljenko Jergović …ali mi se čini kako je upravo po tome Vida Ognjenović najsličnija Isidori. Vida Ognjenović jedna je od onih moćnih žena iz onih vremena kada bi se činilo da se srpska kultura nalazi pred propašću. A takva su, koliko se zna, bila sva vremena u proteklih stotinu i nešto godina. Toliko se dugo o svijetu oko sebe informiramo iz novina, s radija, televizije i interneta. Dakle, iz medija, koji, kako se čini, i jesu tu da bi najavili propast. Takva je, moćna, možda i najmoćnija, bila i Isidora Sekulić. Ona je preko svojih leđa preturila više revolucija, društvenih kataklizmi i soci

Pročitajte tekst
Jelena Lengold – Esej
Magazin

Jelena Lengold – Esej

Što je moguće više besmrtnih vekova

Jelena Lengold Živeći kroz te silne knjige, samo pokušavam da proživim što je moguće više besmrtnih vekova. Zamišljam da će jednoga dana dokoni književni biografi pisati otprilike ovakvu belešku: Život Jelene Lengold ličio je na sve osim na život jednog pisca, bio je to prilično dosadnjikav i ordinaran život u kome je sve bilo tako predvidljivo i kao iz udžbenika o besmislenim životima, kakvih ima na milione, bila je lepuškasta kao devojčica, nikada, međutim, nije znala šta bi tačno sa time učinila, posedovala je prilično bezlične roditelje koji su se, naravno, razveli, ali na svu sreću tek na

Pročitajte tekst