Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
382 TEKSTOVA

Arhipelag magazin

Ljudmila Ulicka – kolumna
Magazin

Ljudmila Ulicka – kolumna

Životna pravila Ljudmile Ulicke

Ljudmila Ulicka Treba za sebe rešiti pitanja: Ko sam ja? Šta hoću? Da li mi je neophodna sloboda? Jesam li spreman na odgovornost? Beograd, 2. decembra 2020. Kada čistiš pisaći sto od gomile ispisane hartije, u knjizi počinje tvoj vlastiti život. Pre svega nekoliko nedelja rastala sam se od novog romana, i zanimljivo mi je do smrti šta će biti dalje. Kada sam počela da izdajem knjigu za knjigom, osećala sam strah samozvanca. Ko je mene odredio da budem pisac? Stidela sam se same reči „pisac“. Ali s godinama sam se navikla. Da, pisac sam. Može se razgovarati sa svakakvim ljudima, i sa onima koj

Pročitajte tekst
Srđan V. Tešin – kolumna
Magazin

Srđan V. Tešin – kolumna

O čemu pričati i pisati u doba korone

Srđan V. Tešin Pandemija korona virusa me nije podstakla da pišem katastrofične i zastrašujuće priče. Naprotiv, napisao sam knjigu priča za decu i razmažene roditelje Luka kaže. Kikinda, 2. decembra 2020. Dok je Đovani Bokačo pisao Dekameron , u Firenci je vladala kuga. U ovoj zbirci od sto novela, sedam devojaka i tri mladića, koji su potražili spas u vili nadomak Fijezole, tokom dve nedelje samoizolacije svake noći pričaju priče kako bi ispunili vreme u iščekivanju da epidemija napokon prođe. Ovo srednjovekovno alegorijsko remek-delo opisuje težnju ljudskog duha da pričanjem pobedi smrt. „Pr

Pročitajte tekst
Čedomir Vasić – Kolumna
Magazin

Čedomir Vasić – Kolumna

Izvestan osmeh

Čedomir Vasić Poput razornih opaski i ubojitih poruka kakve gaje Okovani patak ili Nedeljni Šarli u nekadašnjim ostvarenjima Sinea i Volinskog, a današnjim Rajzera, Liza ili Irbsa, crteži Đorđa Bobića ukazuju na goruće probleme i patologiju uređivanja života građana u gradu. Beograd, 31. oktobra 2020. Кada je kao mladi, nadobudni arhitekta na privremenom radu u Francuskoj, pročitao na pariskim zidovima parolu: „Budimo realisti, tražimo nemoguće“, Đorđe Bobić je poverovao da je arhitektura nešto stvarno i opipljivo o čemu svaki građanin ima pravo da se pita i odlučuje. Međutim, „realno“, u nare

Pročitajte tekst
Čarls Simić – Esej
Magazin

Čarls Simić – Esej

Moć razvalina – esej o poeziji Luize Glik

Čarls Simić U pesničkom delu Luize Glik impresionira me njena moralna strast, to njeno nepresušno ubeđenje da nas poezija može dovesti do istine, i to ne samo istine o vlastitom životu već i o životima drugih, do onoga za čim su tragali mistici i filozofi. Beograd, 15. oktobra 2020. Epska poezija je mrtva, a dramska na izdisaju, ali lirske pesme i dalje pišu i ozbiljni pesnici i zaljubljeni tinejdžeri. Od antičkog doba, kada je pisana da bi se neko veličao, ili oplakivao, lirika je tokom evolucije postala mnogo bliskija iskazivanju ličnog iskustva nego kolektivnih osećanja. Platon je u Državi

Pročitajte tekst
Džes Smi – Kolumna
Magazin

Džes Smi – Kolumna

Korona protiv kulture

Džes Smi Pandemija je zatvorila pozorišta, koncerte i izložbe, preteći mnogim slobodnim umetnicima. Kako će se kreativna industrija obnoviti? Beograd, 28. septembra 2020. Kreativni sektor je teško pogođen društvenim promenama koje je pokrenuo koronavirus. Širom Europe dugotrajne kulturne institucije bile su prisiljene da zatvore svoja vrata prvi put nakon decenija, neke čak i prvi put nakon Drugog svetskog rata. Ekonomske nevolje događaju se u vreme kada je kultura – filmovi, knjige, muzika – ponudila olakšanje, utehu i zabavu celom stanovništvu prisiljenom na zatvaranje. Brojevi otkrivaju raz

Pročitajte tekst
Gojko Božović – Beleške jednog urednika
Magazin

Gojko Božović – Beleške jednog urednika

Sajam knjiga – izdavači su već odlučili

Gojko Božović Sajma knjiga nema bez izdavača i čitalaca. Izdavači su odluku već doneli. A ako nema izdavača, onda neće niti ni čitalaca. Beograd, 21. septembra 2020. Mesec dana pre uobičajenog termina Sajma knjiga još nema zvanične odluke da li će Sajma knjiga uopšte biti. Umesto da bude doneta, odluka je neprestano odlagana – od jula do avgusta, od polovine avgusta do polovine septembra, od jednog utorka do drugog utorka. Kada nije doneta na vreme, sada ta odluka više nije ni važna. Sajma knjiga nema bez izdavača i čitalaca. Izdavači su odluku već doneli. A ako nema izdavača, onda neće niti n

Pročitajte tekst
Klaudio Magris – Kolumna
Magazin

Klaudio Magris – Kolumna

Veština prevođenja

Klaudio Magris Nacionalna pripadnost i državljanstvo svakoga od nas trebalo bi da budu poput niza babuški – ja sam Tršćanin, bez protivrečnosti sam deo i šireg identiteta Italije, koja je i sama deo još šire stvarnosti, Evrope. Širi identitet osnažuje, ne potiskuje pojedinačne raznolikosti koje ga sačinjavaju. Beograd, 21. septembra 2020. Prevoditi – nemoguć i neophodan poduhvat, pisali su pre više od sedamdeset godina dvojica tršćanskih germanista, Gvido Kašani i Gvido Deveskovi – znači ući u život onog drugog i pustiti ga u sopstveni, gotovo postati taj drugi i pretvoriti ga u nas same. Taj

Pročitajte tekst
Srđan V. Tešin – Esej
Magazin

Srđan V. Tešin – Esej

O budućnosti u kojoj nas nema

Srđan V. Tešin Roman Raptus Svetoslava Nahuma predstavlja mračno upozorenje o mogućoj budućnosti koja, takva kakvom je opisana, čovečanstvu ne sme da se dogodi. Mada, iskreno rečeno, čitalac ne može a da se na zapita: ne živimo li mi već u vremenu kojim dominiraju militarizovani jastrebovi, korporacijska čudovišta i mreže za medijske manipulacije? Beograd, 12. septembra 2020. Nesvakidašnje prozno ostvarenje Svetoslava Nahuma Raptus , u načelnom smislu, jeste naučnofantastična i futuristička distopija. Radnja ovog u osnovi dijaloškog romana – formalno-kompoziciono koherentnog i stilsko-jezički

Pročitajte tekst
Barbi Marković – Kolumna
Magazin

Barbi Marković – Kolumna

Eagle Hills Vertigo

Barbi Marković Zgrade su podigle Beograd za jedan nivo, dok su Beograđani potonuli za klasu niže. Beograd, 6. septembra 2020. 1. Preston-Flek s dvadeset devetog sprata leži u sveže nameštenom krevetu. Već tri i po godine živi tu visoko u Eagle Hills -u. Odrasla je u Beogradu, u radničkoj četvrti zvanoj Labudovo brdo. Bila je vesele naravi, s malo sreće u poslu i dvostrukom bračnom srećom, prvo s Flekom, onda s Prestonom. Mogla je bolje da živi. Mogla je da se uspinje dalje, ali nije znala kuda. Igrom slučaja, u isto vreme počeo je da se uzdiže novi toranj iz sravnjene siromašne četvrti uz reku

Pročitajte tekst
Ivan Selenji – Razgovor
Magazin

Ivan Selenji – Razgovor

Ima li još lavova u Njujorku

Ivan Selenji Tragajući za neodoljivim junakom romana Đerđa Konrada, pronašli smo odgovore na pitanja šta danas znači reč tiranija, ko je pravi diktator i da li je kapitalizam mrtav. Beograd, 9. avgusta 2020. Razgovarao: Mića Vujičić Ponekad se dogodi da gledalac posle odgledanog filma poželi da ostane u svetu junaka koji ga je nečim kupio i da kopa po internetu pokušavajući da produži užitak. Ali tamo nalazi isključivo trivije vezane za život glumca što ga je igrao, pa brzo odustane. Izmišljeni svet sruši se kao kula od karata. Ivan Selenji – ime je lika iz romana Đerđa Konrada Pomračenje sunc

Pročitajte tekst
Otvoreno pismo više od 150 pisaca, profesora i naučnika
Magazin

Otvoreno pismo više od 150 pisaca, profesora i naučnika

Pismo o pravdi i otvorenoj raspravi

Slobodna razmena informacija i ideja, životna snaga liberalnog društva, svakim danom postaje sve više sužena. Moramo sačuvati mogućnost neslaganja u dobroj veri bez ikakvih teških profesionalnih posledica. Ako mi sami ne budemo branili ono od čega zavisi naš rad, ne možemo očekivati da će nas braniti javnost ili država. Beograd, 27. jula 2020. Naše kulturne institucije suočavaju se s presudnim trenutkom. Snažni protesti zbog rasne i socijalne nepravde dovode do zadocnelih zahteva za reformom policije, zajedno sa širim zahtevima za većom ravnopravnošću i uključivanjem u naše društvo, posebno u

Pročitajte tekst
Mark Mazover – Esej
Magazin

Mark Mazover – Esej

Pogled iz Varzina

Mark Mazover Bizmarkov voljeni Varzin našao se na pogrešnoj strani granice. Danas poznat pod imenom Varćino, služi kao škola za mlade poljske studente šumarstva. Beograd, 20. jula 2020. Sa stepeništa imanja u Varzinu, jednog septembarskog dana 1894, začuo se Bizmarkov ratni poklič u slavu nemačkog nacionalizma a protiv Poljaka. Sve ga je više brinuo porast broja poljskog stanovništva u Nemačkoj, kao i bezbednosna pretnja koju je to predstavljalo, pogotovo u istočnim pograničnim delovima. Retko koje političko pitanje je budilo toliko strasti. Dok je bio na vlasti, Bizmark je podsticao nemačke z

Pročitajte tekst