Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Tereziji Mora Nagrada za najbolji nemački roman godine

Ilustracija za tekst Tereziji Mora Nagrada za najbolji nemački roman godine

Beograd, 8. oktobra 2013. – Terezija Mora je ovogodišnja dobitnica Nagrade za najbolji nemački roman godine, saopštio je danas u Frankfurtu žiri kritike najvažnije nemačke književne nagrade.
Tereziji Mora Nagrada za najbolji nemački roman godine dodeljena je za njen najnoviji roman Čudovište.
Čudovište predstavlja nastavak njenog prethodnog romana Jedini čovek na kontinentu čije srpsko izdanje početkom naredne nedelje objavljuje Arhipelag. U ovim romanima ispisuju se uzbudljive, promišljene i kritički provokativne povesti o Darijusu Kopu, junaku naših dana koji radi u jednoj multinacionalnoj korporaciji usred svetske ekonomske krize.
Nagrada za najbolji nemački roman godine podrazumeva novčanu nagradu od 25.000 evra, dok će ostalih pet finalista oz najužeg izbora dobiti po 2.500 evra. Dobitnik nagrade bira se u nekoliko u nekoliko faza selekcije. Sedam članova žirija izdvojilo je uočili 201 roman objavljen na nemačkom jeziku od oktobra 2012. do septembra 2013. Potom je izabran žiri izbor od 20 naslova, da bi se u najužem izboru našlo šest romana.
Terezija Mora je jedan od najvažnijih novih glasova u savremenoj nemačkoj književnosti. Rođena 1971. godine u Šopronu u Mađarskoj, Terezija Mora se posle političkih promena u Mađarskoj, 1990. godine, preselila se u Nemačku. Studirala je hungaristiku i dramu na Humboltovom univerzitetu u Berlinu, kao i scenario na Akademiji za film u Berlinu. Radila je kao scenarista za filmsku industriju i na televiziji.
Na nemački jezik prevela je čitav niz savremenih mađarskih pisaca poput Petera Esterhazija, Ištvana Erkenja, Lasla Darvašija, Lajoša Parti-Nađa, Sofije Ban i drugih.
Od 1998. godine živi kao slobodni pisac i piše na nemačkom jeziku.
Godine 1999. dobila je Nagradu „Ingebor Bahman“ za „Ofelijin pad“, deo njene debitantske knjige kratkih priča.
Roman Svi dani (2004) proglašen je za najbolji nemački roman godine na Sajmu knjiga u Lajpcigu.
Dobila je austrijske nagrade „Franc Nabl“ (2007) i „Erih Frid“ (2010), kao i nemačku nagradu „Adalbert fon Šamiso“.
Objavila je knjigu priča Neobična materija (1999), kao i romane: Dan za danom (2004), Jedini čovek na kontinentu (2009) i Čudovište (2013).

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest