Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Srđan V. Tešin: “Priče s Marsa” su vrlo lične i autobiografske

Ilustracija za tekst Srđan V. Tešin: “Priče s Marsa” su vrlo lične i autobiografske

Beograd, 14. maja 2015. – Priče s Marsa su vrlo lične i autobiografske, proživljene su, nisu puke stilske vežbe… Ovu knjigu sam pisao pet godina. Ja znam zašto pišem kratke priče, a ne romane, drame ili poeziju. Odgovor je prost: jer ne postoji drugi način da ispričam svoju priču – rekao je Srđan V. Tešin, jedan od vodećih pisaca novije generacije u savremenoj srpskoj književnosti, na predstavljanju svoje nove, upravo objavljene knjige Priče s Marsau Arhipelagu.
– U kratkoj priči, a naročito u fleš fikcijama ekstremne kratkoće ima taman onoliko reči i rečenica koliko je potrebno da se ispriča priča, ni reč više, ni reč manje – naglašava Tešin. – Kratkoća i sažetost kratke priče jesu, već sami po sebi, visoko motivišuće odlike i za pisca, i za tekst, i za čitaoca, što je za pisanje koliko i za čitanje kratkih priča od presudne važnosti. Kratka priča je – koliko i njen derivat fleš fikcija – protejski, otvoreni prozni žanr. Sažetost i kratkoća ključne su osobine ovih proza koje, zapravo, mogu biti sve.
Priče iz knjige Priče s Marsa nalaze se u više antologija savremene srpske priče, a jedna od njih uvrštena je nedavno u Antologiju najboljih evropskih priča koja izlazi u SAD.
Priče s Marsa donose kratke priče, napisane u duhu flash-fiction, o svakodnevici i zločinima, napetostima i konfliktima, tajanstvenim nestancima i bizarnim događajima, krimi zapletima i nesvakidašnjim preokretima u delu grada zvanom Mars.
Oblikovane kao snažna i provokativna urbana crna hronika naših dana, nove priče Srđana V. Tešina postavljaju pred čitaoca pitanja na koja on ne može izbeći odgovor: Da li je svaki naš grad postao Mars? Da li je moguć život na Marsu? Otuda se može kazati kako je ova knjiga upečatljiva povest o tome kako smo sopstveni život pretvorili u Mars.
Posle pres konferencije u Arhipelagu Srđan V. Tešin je potpisivao primerke svoje knjige i razgovarao sa čitaocima u knjižari Zepter u okviru programa Gost knjižare.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest