Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Sol, Fuentes, Terezija Mora i Jančar u Arhipelagu

Ilustracija za tekst Sol, Fuentes, Terezija Mora i Jančar u Arhipelagu

Beograd, 16. oktobra 2013. – Arhipelag je uopravo objavio romane Džona Ralstona Sola Mračna priključenija, Karlosa Fuentesa Volja i sudbina i Terezije More Jedini čovek na kontinentu, kao i najpoznatiju knjigu priča najprevođenijeg slovenačkog pisca Draga Jančara Džojsov učenik.
Roman Džona Ralstona Sola Mračna priključenija je crna komedija međunarodnih razmera, od Njujorka do Pariza i Beograda, od Maroka do Haitija, od ljubavnih priča do krimi zapleta, od globalizacije do globalne korupcije, od uzroka Prvog svetskog rata do događaja koji su obeležili naše vreme. Jedno od poglavlja ovog romana odigrava se u Beoghradu krajem osamdesetih, gde junak sreće jednog od učesnika atentata na Franca ferdinanda u Sarajevu 1914. godine.
Roman Volja i sudbina je velika sinteza jedinstvene pripovedačke magije Karlosa Fuentesa i nedvosmislenog angažmana kojim je izrazio dramu i iskušenja Meksika i Južne Amerike. Fuentesovo uzbudljivo i provokativno pripovedanje kroz sudbinu mladića Jošue prati politiku i svakodnevicu Meksika i Južne Amerike u poslednje tri decenije. Istovremeno, ovaj roman je velika saga o ljubavi i strasti, ali i o prijateljstvu i izdaji.
Jedini čovek na kontinentu je najpoznatiji roman nemačke književnice Terezije More koja je upravo dobila Nagradu za najbolji nemački roman godine. U pitanju je nesvakidašnji roman o junaku koji u velikoj poslovnoj zgradi radi za jednu multinacionalnu korporaciju u kojoj predstavlja samo mali šraf u velikom sistemu. Jedini čovek na kontinentu je najbolji evropski roman o iskustvu korporacijske stvarnosti. Kada počinje svetska ekonomska kriza, junak odjednom shvata da u njegovoj korporaciji nešto ne funkcioniše i on ubrzo postaje jedini čovek te korporacije na evropskom kontinentu.
U knjizi priča Džojsov učenik, prevedenoj i na engleski i na francuski jezik, Drago Jančar pripoveda o čudesnoj sudbini Džojsovog učenika iz Trsta, o Pavelićevoj fasciniranosti kotaricom punom ljudskih očiju, o kraju rata u Sloveniji 1945, o jednoj istrazi u Titovoj JNA, ali i o ljubavi i zločinu i o strasti i grehu.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest