Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Šefket Pamuk u Beogradu: Beogradska predavanja iz ekonomske istorije

Ilustracija za tekst Šefket Pamuk u Beogradu: Beogradska predavanja iz ekonomske istorije

Beograd, 15. juna 2017. – Šefket Pamuk, jedan od najznačajnijih savremenih ekonomskih istoričara, boravio je proteklih dana u Beogradu kao gost Izdavačke kuće Arhipelag i Centra za liberalno-demokratske studije. Tokom boravka u Beogradu Pamuk je za domaće stručnjake iz oblasti ekonomske istorije, balkanske istorije i političke teorije održao predavanje na temu „Prihodi u jugoistočnoj Evropi od 1500. godine u komparativnoj perspektivi“. Pamuk je imao i više susreta sa medijima.
Pamukovo predavanje prvo je u seriji predavanja koja će pod zajedničkim nazivom Beogradska predavanja iz ekonomske istorije (Belgrade Lectures on Economic History) jednom godišnje, u junu svake godine, po pozivu držati poznati svetski ekonomski istoričari. Na neobičnom zanimljivom predavanju, koje je preraslo u sadržajnu i plodnu raspravu, Šefket Pamuk je iscrpno predstavio dinamiku prihodu u jugoistočnoj Evropi u vremenskom rasponu većem od 500 godina, kao i sopcijalne, političke i istorijske uzroke koji su imali presudni uticaj na nivo i strukturu prihoda u ovom delu Evrope. Služeći se upečatljivom komparativnom analizom, Šefket Pamuk je pitanje prihoda i uopšte ekonomskog razvoja u jugoistočnoj Evropi uporedio i sa širim evropskim ili pak azijskim kontekstom.
Beogradskoj publici Šefketa Pamuka predstavio je Branko Milanović, naš poznati ekonomista i profesor na Postdiplomskom centru City Univerziteta u Njujorku.
Izdavačka kuća Arhipelag i Centar za liberalno-demokratske studije već četvrtu godinu dodeljuju Nagradu za najbolji naučno-istraživački rad iz ekonomske istorije Balkana za autore do 40 godina starosti. Beogradska predavanja iz ekonomske istorije predstavljaju nastavak nastojanja Arhipelaga i Centra za liberalno-demokratske studije da pitanja iz oblasti ekonomske istorije budu više zastupljena u akademskim istraživanjima i društvenim i javnim raspravama.
Šefket Pamuk je profesor ekonomije i ekonomske istorije na Bosforskom univerzitetu u Istanbulu, saradnik Ataturkovog instituta za modernu tursku istoriju. Pamuk je godinama bio šef savremenih turskih studija na Evropskom institutu, na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, a predavao je i na nizu najprestižnijih američkih univerziteta.
Pamuk je vodeći ekonomski istoričar Osmanske imperije, Bliskog istoka i moderne Turske.
Pamuk je pisac kapitalnih knjiga Osmanska imperije i evropski kapitalizam 1820-1913: Trgovina, investicije i proizvodnja (1987) i Monetarna istorija Osmanskog carstva (2000). Koautor je knjige Istorija bliskoistočnih ekonomija u XX veku (1999, zajedno s harvardskim profesorom Rodžerom Ovenom).
Pamuk istražuje ekonomsku istoriju Osmanskog carstva, moderne Turske, Bliskog istoka i Evrope. Pamukova istraživačka interesovanja uključuju tursku ekonomsku istoriju od 1800, osmansku ekonomiju u ranom modernom dobu, kao i ekonomski razvoj Balkana i Bliskog istoka od 1800. godine. Njegova najnovija knjiga ispituje turski ekonomski rast i institucionalne promene tokom poslednja dva veka.
Šefket Pamuk je rođen u Istanbulu 1950. godine. Nakon Robert koledža u Istanbulu, Pamuk je diplomirao na Univerzitetu Jejl (1972) i doktorirao ekonomiju na Univerzitetu u Berkliju (1978). Od tada je predavao na raznim univerzitetima u Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući univerzitete u Ankari, Pensilvaniji, Vilanovi, Prinstonu, Mičigenu u An Arboru i Čikagu.
Od 1994. godine Pamuk je profesor ekonomije i ekonomske istorije na Bosforskom univerzitetu u Istanbulu. Pamuk je bio profesor i šef savremenih turskih studija na Evropskom institutu Londonske škole ekonomije i političkih nauka od 2008. do 2013. godine.
Pamuk je bio predsednik Evropskog društva za ekonomsku istoriju, asocijacije evropskih ekonomskih istoričara, bio je član Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja ekonomske istorije, član Stalnog komiteta za humanistiku Evropske fondacije za nauku. Trenutno je predsednik Azijskog društva za ekonomsku istoriju. Pamuk je takođe član Turske akademije nauka i član Evropske akademije. Pamuk je urednik European Review of Economic History.
Šefket Pamuk je stariji brat pisca i nobelovca Orhana Pamuka.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest