Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Sabrane drame Marije Karaklajić u izdanju Arhipelaga: Lice od stakla

Ilustracija za tekst Sabrane drame Marije Karaklajić u izdanju Arhipelaga: Lice od stakla

Beograd, 29. decembra 2021. – Knjiga sabranih drama Marije Karaklajić Lice od stakla upravo je objavljena u izdanju Arhipelaga u ediciji Premijere.
Drame Marije Karaklajić, dobitnice Nagrade „Borislav Mihajlović Mihiz“, podrazumevaju širok tematski raspon, kao i postepenu poetičku promenu koja je ovu autorku vodila od realističke drame do postdramskog teksta, jezičkih istraživanja i gotovo pesničke zgusnutosti i metaforičnosti izlaganja.
U tematskom pogledu drame u knjizi Lice od stakla kreću se od špijunskog sentimentalnog trilera smeštenog u vreme pred Drugi svetski rat, o čemu čitamo u drami „Fausse attaque, mal paré“, antimilitarističke drame kakav je „Mlečni zub zemlje“, preko najpoznatije drame ove autorke, „Lice od stakla“, u kojoj se prepliću teme nasilja i ljubavi, do postdramskih tekstova „Kuća s tri ruke“ i „Pars hostilis“.
Pisane sugestivnim stilom i jezikom, drame Marije Karaklajić izvode pred čitaoce i klasične i moderne motive. Na ovoj pozornici pojavljuju se izbliza sva zamisliva ljudska lica suočena s dramom egzistencije kako u istoriji, tako i u uskomešanoj ljudskoj psihologiji.
Marija Karaklajic Lice od stakla – Marija Karaklajić je dramska autorka vrlo raznorodnog opusa, ali mirne i sigurne ruke, besprekorno kodirane poruke i kristalno čistog stila. Pet drama Marije Karaklajić vode bitku sa različitim društvenim i poetičkim silama. Počinjući od čvrstog realističkog prosedea, ova autorka polako zakoračuje u poetsku dramu, pa u postdramski tekst, kao u duboku vodu iz koje će da se otisne na pučinu. Dramski tekstovi Marije Karaklajić nalik su takvom utešnom snu u kom se sanjač suoči i sa strahom, i sa opasnošću, i sa povratkom svom miru – kaže Vladislava Gordić Petković u pogovoru knjizi Lice od stakla.
Marija Karaklajić, rođena 1978. godine u Kragujevcu, diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 2002. godine. Kao stipendistkinja DAAD-a, završila je 2007. dvogodišnje master studije dramaturgije na Univerzitetu „Johan Volfgang Gete“ u Frankfurtu, kod Hans-Tisa Lemana. Od 2001. radi kao slobodna dramaturškinja u Srbiji, Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Holandiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Sarađivala je s brojnim međunarodnim i domaćim institucionalnim pozorištima i festivalima. Prevodi s nemačkog jezika. Drame Marije Karaklajić izvođene su u Srbiji, Nemačkoj i Švajcarskoj. Prevedene su na nemački, engleski, poljski, italijanski i rumunski jezik i objavljene u domaćim i stranim časopisima i antologijama drama.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest