Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Odlazak Čarlsa Simića

Ilustracija za tekst Odlazak Čarlsa Simića

Beograd, 10. januara 2023. – Čarls Simić, veliki američki pesniki esejista srpskog porekla, preminuo je juče popodne.
Rođen u Beogradu 1938. godine kao Dušan Simić, preselio se s porodicom posle rata u Ameriku, gde će postati univerzitetski profesor istorije poezije i jedan od najvažnijih američkih pesnika modernog doba. Simić je prevođen na mnoge svetske jezike i dobitnik je svih važnijih međunarodnih priznanja za poeziju.
O svom beogradskom detinjstvu i ranom dečaštvu Čarls Simić je često pisao u svojim esejima, živo se sećajući događaja od pre nekoliko decenija koji su se snažno ucepili u osetljivu dečačku svest i koje je poneo pretvarajući ih kasnije u uzbudljive slike svoje poezije i u sugestivne epizode svoje esejističke proze.
Najvažnije knjige pesama: Raščinjavajući tišinu (1971), Povratak mestu osvetljenom čašom mleka (1974), Haronova kosmologija (1977), Klasične igre iz balske dvorane (1980), Oštrine (1982), Beskrajna tuga (1986), Svet se ne završava (1989), Knjiga bogova i đavola (1990), Hotel Nesanica (1992), Venčanje u paklu (1994), Šetnja sa crnom mačkom (1996), Jackstraws (1999), Noćni izlet (2001), Moja nema pratnja (2005), Ta sitnica (2008), Majstor prerušavanja (2010), Nove i izabrane pesme: 1962-2012. (2013), Ludak (2015), Zapisano u mraku (2017), Priđite bliže i slušajte (2020).
Najznačajnije knjige eseja: Alhemija sitničarnice (1993, 2008), Nezaposleni vidovnjak (1999), Metafizičar u mraku (2003).
Najvažnije nagrade: Nagrada Makarturove fondacije, Pulicerova nagrada, Nagrada „Edgar Alan Po“, Nagrada Američke akademije, Međunarodna Grifinova nagrada za poeziju, Nagrada „Valas Stivens“, Nagrada Poeta Laureatus Kongresne biblioteke u Vašingtonu, Nagrada Srpskog PEN centra za prevođenje srpske književnosti, Medalja „Robert Frost“ za životno delo u poeziji, Nagrada Vilček za umetnost i humanistiku.
Čarls Simić je najzaslužniji za recepciju i prevode savremenih srpskih pesnika na engleski jezik u SAD. Na engleski jezik preveo je knjige pesama Vaska Pope, Ivana V. Lalića, Ljubomira Simovića, Milorada Pavića, Branka Miljkovića, Novice Tadića, Radmile Lazić, kao i tri antologije moderne srpske poezije.
Bio je stalni je kritičar New York Review of books.
Godinama je živeo u Stafordu, Nju Hempšir.
U izdanju Arhipelaga objavljene su knjiga eseja Čarlsa Simića Alhemija sitničarnice (2008), Gledaj dugo i netremice (2013), Tamo gde počinje zabava (2016), Čudovište voli svoj larirint (2018) i Anđeli na žicu za veš (2021), kao i knjiga izabranih i novih pesama Iščekujući presudu (2010). Jedna od poslednjih stvari na kojima je Čarls Simić radio bila je velika retrospektiva njegove poezije Izabrane pesme (1962-2022) koju objavljuje Arhipelag.
– Preispitujući sliku društva preko njegovih velikih priča (ideologija, politika, mediji), pesnik uviđa sav raskol koji se otvara između čoveka i njegovog sveta, između subjekta i njegove epohe. „Ja sam živeo dobro, ali život beše očajan“, kaže Simić u pesmi „Motel raj“. Taj dobri život u, kako bi rekao Jovan Hristić, vremenima sasvim očajnim jeste stari spor istorije i privatnosti, spor koji novom snagom oživljava u Simićevoj poeziji postajući jedan od njenih najvažnijih sadržaja. Ostajući na strani običnosti i privatnosti, pesnikovi stihovi u tom izboru vide istrajavanje na strani antropoloških nužnosti: tihost i žudnja, strast i mudra privrženost elementima. Mir svakodnevice i ponori istorije, taj raspon odražava u punoj meri poetičku poziciju Čarlsa Simića koja privileguje trenutak umesto istorijskog trajanja i privatnost umesto kolektivnog vremena.
Uhvaćeni trenutak spokoja u svakodnevici uspostavlja se u ovoj poeziji kao čas istinske spoznaje i kao čas jedino mogućeg ozarenja. Ali i kada biva uhvaćen, taj spokoj u svakodnevici ostaje samo trenutak. Ubrzo posle njega, nastupa iskustvo istorije ili senka istorijske patnje. Upravo u tome jeste i vrednost i drama tog trenutka koji nestaje. Međutim, jednom prepoznat, taj trenutak, pojavljujući se u ovoj poeziji istovremeno i kao „tačka nestajanja“ i kao prizvani smisao egzistencije, postaje „zlatni trenutak“, iskupljujuća vrednost, jedina vrednost koju još možemo dosegnuti. O tom zlatnom trenutku, usponu do njega i padu ponovo stečenom svedoči poezija Čarlsa Simića u svom širokom vremenskom i tematskom rasponu od ranih pesama iz druge polovine šezdesetih godina do najnovijih pesama u kojima iznova potvrđuje nesmirenost poetičkog uma koji je u svakodnevici otkrio velike razloge poezije i sugestivnost pesničkog glasa koji neodoljivo i istrajno govori zašto je poezija zauvek važna – napisao je povodom poezije Čarlsa Simića Gojko Božović.
Poslednji put Čarls Simić boravio je u Beogradu na izmaku leta 2017. godine. Arhipelag je poslednjeg dana avgusta 2017. godine organizovao veliko književno veče Čarlsa Simića u Domu omladine Beograda. To književno veče je nezaboravni književni i kulturni trenutak, verovatno najposećeniji književni događaj u Beogradu u poslednje tri decenije. Sala Doma omladine bila je prepuna, a događaj je ličio na neki posećeni rok koncert.
Nismo ni slutili da je to veče bilo oproštaj Beograda i Čarlsa Simića, mada se on Beogradu i u narednim godinama vraćao u pesmama i esejima.
Mi u Arhipelagu pamtićemo radosni i zarazni smeh Čarlsa Simića, njegove prijateljske reči i gestove, njegovu dobru volju i podršku koji su nam uvek mnogo značili.
Radovao se svojim knjigama koje su se pojavljivale pred srpskim čitaocima.
I, naravno, čitaćemo Čarlsa Simića. I znamo da u tome nećemo biti usamljeni.
Pesnici ne umiru, pesnici se rađaju.
Takav pesnik bio je Čarls Simić. I biće takav u svesti njegovih čitalaca.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest