Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Nova knjiga pesama Slavomira Gvozdenovića u izdanju Arhipelaga: Disanje na pseće škrge

Ilustracija za tekst Nova knjiga pesama Slavomira Gvozdenovića u izdanju Arhipelaga: Disanje na pseće škrge

Beograd, 30. avgusta 2022. – Nova knjiga pesama Slavomira Gvozdenovića Disanje na pseće škrge upravo je objavljena u izdanju Arhipelaga u pesničkoj ediciji Element.
Gvozdenović je poznati srpski pesnik iz Rumunije. Njegove pesme su zanimljiv ukrštaj konkretnog iskustva i složenog pamćenja, modernističkih tokova i istorijskih reminiscencija.
– U skoro svakoj pesmi Slavomira Gvozdenovića, čak i kada je ona izraz intimističkog i kamernog doživljaja sveta, prebiva po neki kulturno-istorijski detalj, određena književno-istorijska aluzija ili kakva istorijska ili geografska pojedinost. Pesme su iskustva, i to nam stihovi iz knjige Disanje na pseće škrge neprestano potvrđuju, štedro otvarajući prostore iskustva kao prvorazredna iskušenja poezije. Otuda „geografije gladnih reči“ postaju složen izraz sveta u kome se koliko u geografiji živi i u jeziku i kulturi – kaže Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga.
U pesmama Slavomira Gvozdenovića naglašena je pozreba za pamćenjem različitih kulturnih, jezičkih i istorijskih slojeva.
– Gvozdenović nas istovremeno podseća da pesme nisu samo iskustva, pesme su i pamćenje: potreba da se oživi novija i starija istorija kako bi se uobličio neprekinut vremenski poredak od onoga što se jedva pamti do onoga sa čime se živi, potreba da se zapamte i nanovo naglase imena običnih i dobro poznatih ljudi, zahtev da se istaknu simbolički i stvarni izrazi kulture dugog trajanja, ali i da se u prizvanim toponimima sažme drama jednog istorijskog iskustva – kaže Božović.
Slavomir Gvozdenović (1953) je pesnik, urednik, prevodilac, antologičar, univerzitetski predavač. Doktorirao je 2000. godine na poeziji Vaska Pope. Objavio je četrdeset knjiga poezije, od čega devet u Srbiji, četiri na rumunskom (preveo Lučijan Aleksiu) i po jednu na poljskom, engleskom i mađarskom jeziku. Poezija mu je prevođena na petnaestak jezika. Prisutan je u više antologija i izbora u Rumuniji, Srbiji, Republici Srpskoj i svetu. Dobio je više značajnih književnih nagrada u Rumuniji, Srbiji i Republici Srpskoj. Jedan je od osnivača Saveza Srba u Rumuniji, a bio je dvadeset godina srpski poslanik u Parlamentu Rumunije. Do 2020. godine bio je glavni urednik časopisa Кnjiževni život. Živi u Temišvaru.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest