Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Kratka istorija čokolade u izdanju Arhipelaga

Ilustracija za tekst Kratka istorija čokolade u izdanju Arhipelaga

Beograd, 22. decembra 2016. – U izdanju Arhipelaga objavljena je Kratka istorija čokolade čiji su autori Ivana Vasiljević i Đoko Maljenović. Kratka istorija čokolade je knjiga o istoriji jedne strasti, jednog ukusa i jednog umeća. Uz obilje fotografija, od kojih je značajan broj u koloru, ova knjiga oblikuje uzbudljivu priču o istoriji proizvoda koji u različitim izdanjima dugo traje.
Kratka istorija čokolade je neobična, zanimljiva, istraživačka, podsticajna i neodoljiva knjiga koja govori o tome kako je nastala čokolada, kako je, potom, čokolada stigla u Evropu, ali i kako su se kroz istoriju menjali tehnologija i proizvodi, kako su se osvajali novi prostori za ukus kakvog ranije nije bilo, kako su nastajala otkrića koja su ispunila i promenila istoriju i svakodnevicu privatnog života. Na kraju knjige nalazi se i kratak pregled istorije čokolade u Srbiji.
Čokoladu su otkrili Maje i Asteci, Kolumbu se nije dopao njen ukus, pa je nije ni preneoc sam sobom u Evropu, sve dok je u Evropu, najpre u Španiju, nije doneo Hernan Kortes. Čokolada je dugo služena kao čokoladni napitak, Kazanova je smatrao neprevaziđenim sredstvom zavođenja i afrodizijakom, da bi u današnjem obliku počela da se proizvodi tek od 1778. godine. U naše krajeve čokolada stiže sa Eugenom Savojskim čija se vojska okrepila čokoladnim napitkom pred Senćansku bitku 1697. godine. Vekovima je čokolada u Evropi bila plemićka poslastica, da bi u modernom dobu napustila uske krugove, prevazišla sve okvire i postala deo svakodnevice.
Ivana Vasiljević i Đoko Maljenović, dvoje stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom u oblasti konditorske industrije, kako u naučnoistraživačkom radu, tako i u neposrednoj proizvodnji, predstavili su u knjizi Kratka istorija čokolade svoja iskustva i iz prve ruke nam pokazali lepotu i značaj, tajne i najuzbudljivije epizode u istoriji čokolade.
Knjiga Kratka istorija čokolade u drugom delu govori o najpoznatijim vrstama čokolade, o najznačajnijim proizvođačima u njenoj istoriji i u sasvim savremenom trenutku, kao i o najboljim čokolaterijama.
Otuda je ovo veoma pouzdana, praktična i korisna knjiga. Ona, na jednoj strani, otkriva istoriju proizvoda koji je neodoljivi deo naše svakodnevice, na drugoj strani ona pokazuje kako je svaka istorija, pa i istorija čokolade, sačinjena od tajni i preokreta, velikih otkrića i uzleta, ali i padova i sumnji, mnogobrojnih imena i hrabrih i sposobnih ljudi koji su u svom vremenu pravili razliku, da bi nas potom suočila sa svojevrsnom geografijom zadovoljstva i uživanja, predstavljajući nam najbolje fabrike čokolade i izuzetne čokolaterije.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest