Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Knjiga Vladimira Ribića u izdanju Arhipelaga: Politička mobilizacija u Srbiji od 1987. do 1992. godine

Ilustracija za tekst Knjiga Vladimira Ribića u izdanju Arhipelaga: Politička mobilizacija u Srbiji od 1987. do 1992. godine

Beograd, 12. decembra 2023. – Knjiga Vladimira Ribića Politička mobilizacija u Srbiji od 1987. do 1992. godine objavljena je nedavno u izdanju Arhipelaga u ediciji Kapital.
Knjiga Politička mobilizacija u Srbiji od 1987. do 1992. godine kapitalna je studija o političkim događajima koji su obeležili političku i društvenu scenu Srbije od 1987. do 1992. godine. Nastala na osnovu dugogodišnjih istraživanja dokumenta, građe i izvora, uključujući i srpsku i jugoslovensku štampu iz osamdesetih i prve polovine devedesetih godina, ova knjiga detaljno analizira kako je nastala Antibirokratska revolucija i koje su njene posledice, zbog čega su u Srbiji krajem osamdesetih odložene društvene i političke promene, kao i na kojim je osnovama nastala srpska opozicija početkom devedesetih godina.
U prva dva poglavlja knjige Ribić analizira akcionu i legitimacijsku osnovu dve faze Antibirokratske revolucije, da bi se u tri naredna poglavlja bavio akcionom i legitimacijskom osnovom nastanka i delovanja srpske opozicije od početka 1990. do kraja 1992. godine. Ribić detaljno osvetljava društveni i politički kontekst obeležen slomom komunizma i padom Berlinskog zida, početkom tranzicije u istočnoevropskim društvima, krizom i raspadom jugoslovenske države, kao i početkom građanskog rata za jugoslovensko nasleđe. Ribić je za potrebe pisanja ove knjige istražio dostupne istorijske izvore, obimnu građu, svedočenja aktera, dosadašnje istraživačke radove, kao i ogromnu arhivu srpske i jugoslovenske štampe iz tog perioda.
Knjiga Politička mobilizacija u Srbiji od 1987. do 1992. godine je dragoceno i neophodno svedočanstvo o istoriji čiji smo svedoci, hronika političke stvarnosti i istorije koja nije završena.
– U ovoj knjizi analiziram političku mobilizaciju srpskih komunista u „Antibirokratskoj revoluciji“, kao i srpske opozicije, od formiranja stranaka do prvih višepartijskih izbora, održanih u decembru 1990. godine. Pored toga, analiziram političku mobilizaciju srpske opozicije u martovskim protestima 1991. i u kontekstu raspada SFRJ i stvaranja SRJ, u periodu od aprila 1991. do decembra 1992. godine. U jednom od svojih ranijih radova, „Antibirokratsku revoluciju“ sam definisao kao „obračun unutar Saveza komunista Srbije, koji se odigrao u periodu od 1987. do 1989. godine, uz najširu mobilizaciju građana, i čiji je rezultat ustavno preuređenje Srbije“. Njena prva faza je započeta istupanjem Slobodana Miloševića u Кosovu Polju, aprila 1987, a završena je konačnim obračunom s frakcijom Ivana Stambolića na Osmoj sednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, septembra iste godine. Tu fazu karakteriše formalna politička mobilizacija koju je sproveo Slobodan Milošević unutar SК Srbije, kao i tek uspostavljeno savezništvo s glavnim akterom neformalne političke mobilizacije – građanskim pokretom kosovsko-metohijskih Srba. Iako je politička mobilizacija u prvoj fazi „Antibirokratske revolucije“ sprovedena pretežno unutar oficijelnih političkih institucija i organizacija, ona se, zahvaljujući značajnoj ulozi medija, odvijala pred očima najšire javnosti, što nije bio slučaj s ranijim obračunima između frakcija SК – naglašava Vladimir Ribić u uvodu za knjigu Politička mobilizacija u Srbiji od 1987. do 1992. godine.
Vladimir Ribić je politički antropolog i redovni profesor na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Кljučne oblasti Ribićevog naučnog interesovanja su politička antropologija, teorija svetskog sistema i istorija primenjene antropologije. Autor je četiri monografije, među kojima su Srpska revolucija u modernom svetskom sistemu (2015) i Politička antropologija i moderni svetski sistem (2011).

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest