Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Knjiga Dragoljuba Mićunovića „Demokratija, populizam, entropija“ u Arhipelagu

Ilustracija za tekst Knjiga Dragoljuba Mićunovića „Demokratija, populizam, entropija“ u Arhipelagu

Beograd, 29. novembra 2018. – Nova knjiga Dragoljuba Mićunovića Demokratija, populizam, entropija objavljena je nedavno u izdanju Arhipelaga. Nova Mićunovićeva knjiga govori o najaktuelnijim savremenim društvenim i političkim pitanjima u rasponu od populizma do izazova koji su sa različitih strana upućeni demokratiji i njenim institucijama.
Knjiga Dragoljuba Mićunovića je politikološka rasprava o ključnim savremenim izazovima demokratije i o uzrocima pojave populizma kao globalnog procesa koji poslednjih godina oblikuje svetsku političku i društvenu scenu. Mićunović populizam doživljava kao „tehniku transformacije“ kojom se „pluralističko demokratsko društvo pretvara u autoritarno monističko društvo“. Raspravljajući o poreklu populizma i utvrđujući trajni spor demagogije protiv demokratije, autor knjige Demokratija, populizam, entropija raspravlja o pitanjima kao što su autoritarni poredak i gušenje demokratije, „tiranija korupcije“, populističke tehnike, nove elite i masovno društvo, „kult ličnosti kao mitologizacija laži“ ili novi politički populizam u Srbiji. Preispitujući aktuelne izazove, ali i perspektive demokratije, Mićunović upozorava da globalno širenje autoritarnosti oštećuje i sužava demokratska prava, zbog čega je populizam najnedvosmisleniji put do autokratije.
Da bi osvetlio savremene političke procese, pogotovu one koji i na lokalnom i na globalnom nivou ugrožavaju demokratiju, Mićunović daje istorijsku retrospektivu razvoja demokratskih ideja i institucija i vodi podsticajan dijalog sa najvažnijim filozofskim i politikološkim raspravama o demokratiji i njenim vrednostima.
Dragoljub Mićunović Život u nevremenu 03Kao politički filozof i sociolog, Mićunović istražuje na koje sve načine populizam menja strukturu savremenih društava i zbog čega demokratija ostaje garancija društvene stabilnosti. Osnovno pitanje koje autor pokreće u ovoj odlično napisanoj, teorijski utemeljenoj i provokativnoj knjizi jeste koliko teorijsko toliko i suštinski praktično: Da li demokratije ima previše izazova i protivnika ili ima nedovoljno prijatelja i saveznika?
– Ko god je pesimističan zbog takvog trenutnog stanja, pored istorije pune politike i analognih primera pobuna i poraza, u stalnom traganju za pravdom, istinom i slobodom kao ohrabrenje može koristiti prostu i očiglednu istinu: dok je god bogatih i siromašnih, moćnih i nezaštićenih, slobodnih i porobljenih, sebičnih i humanih biće borbi, biće pobuna, biće politike i napretka – kaže Mićunović.
Na kraju knjige Demokratija, populizam, entropija, kao jedna vrsta dodatka i poziva na dijalog, nalazi se Mićunovićevo pismo upućeno „prijateljima demokratije“.
– Prijatelji demokratije, danas smo primorani da branimo ne samo sadašnjost od gaženja i ukidanja demokratskih prava, od falsikovanja činjenica, već da branimo i demokratsku prošlost svoje partije, svoje zemlje i čovečanstva, kao tekovine dugogodišnjih napora i borbi najboljeg dela čovečanstva da se izbori za slobodan i ravnopravan status svih građana sveta. Populističkim tehnikama obmane, širenjem straha od spoljne opasnosti i katastrofa, lansiranjem lažnih nada i nerealnih vizija, i usmeravanjem svih strasti ka zabavi i potrošnji populisti nastoje da monopolišu i modeliraju i našu budućnost. Prijatelji demokratije, moramo naći i snage i hrabrosti, mudrosti i veštine za raščinjavanje i oslobađanje masa od zaglupljivanja sa ciljem da od anonimnog tela mase postanu građani, jer „nema dobre države bez dobrih građana“, kako je naučavao pre dva i po veka Aristotel. Prijatelji demokratije, ne zaboravimo nikad da je narod velika sila koje se tirani boje i u stalnom su strahu od nje, ali je istovremeno javno potcenjuju i preziru. „Vođa“ dozvoljava narodu samo dve uloge: da jeftino radi i da ga veoma obožava. Demokratija mora postati nešto mnogo više od prava svih da glasaju, da se udružuju i slobodno govore – naglašava Mićunović u poruci „Prijateljima demokratije“.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest