Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Kapitalna istoriografska studija Marka Mazovera u izdanju Arhipelaga: Hitlerovo carstvo

Ilustracija za tekst Kapitalna istoriografska studija Marka Mazovera u izdanju Arhipelaga: Hitlerovo carstvo

Beograd, 24. decembra 2019. – Kapitalno delo moderne istoriografije Hitlerovo carstvo Marka Mazovera nedavno je objavljeno u izdanju Arhipelaga u ediciji Vreme i priča u prevodu sa engleskog Bojane Gajski, Dragane Miljević i Tanje Brkljač. Hitlerovo carstvo je knjiga jednog od ključnih savremenih istoričara o nacističkoj vladavini u okupiranoj Evropi.
Na blizu 700 strana ove velike sinteze, za koju se u kritici govori da je verovatno najvažnija knjiga o vremenu Hitlera i nacizma, Mazover prati evropsku i svetsku istoirju od Hitlerovog dolaska na vlast i okolnosti koje su omogućile njegov uspon, pa sve do sloma nacizma i posledica koje su njegovi imperijalni pohodi ostavili na savremene evropske tokove.
Utemeljena na novim izvorima i na lucidnim analizama tokova moderne evropske istorije, Mazoverova studija je briljantna istorijska priča o dobu koje je promenilo sudbinu Evrope i sveta. U ovoj jedinstvenoj istoriografskoj sintezi, koja se čita kao uzbudljiv roman zasnovan na proverenim činjenicama i istinitim događajima, Mazover odgovara na nekoliko ključnih pitanja: Kako je Hitler došao na vlast, kako je učvrstio svoj poredak u Nemačkoj i kako je potom zavladao u najvećem delu Evrope? Šta je odlučilo ishod Drugog svetskog rata? Kako je osmišljen i sproveden Holokaust? Kako je izgledao svakodnevni život u okupiranoj Evropi? Zašto je Hitler bio opsednut Istokom?
Iz perspektive našeg čitaoca posebno je važno pitanje kako je došlo do nemačkog napada na Jugoslaviju.
Mark Mazover– Jednom kad su diktatori nestali, stvari više nikad nisu mogle biti iste. Albert Šper svedoči kako je krajem jula 1943, nedugo nakon pada Musolinijeve vlade, Hitler sedeo u čajdžinici u svom istočnopruskom štabu s grupom svojih političkih savetnika i visokih generala, kad je general Alfred Jodl iznenada prekinuo razgovor: „Kad malo razmislim, fašizam se prosto rasprsnuo kao mehur od sapunice.“ Šok i muk koji su usledili pokazali su kako je ova pomisao zvučala prisutnima. Samog Musolinija je jedan nervozni italijanski fašista podsetio upravo u isto ovo vreme da je „država fašistička samo zato što Vi želite da takva bude, jer ste Vi izdali dekrete koji su je pretvorili u fašističku državu i iznad svega zato što ste Vi u njenom centru“. Ovo je važilo i za nacizam, naravno, iako su 1945. godine, i nekoliko godina kasnije, retki bili nacisti koji u to nisu verovali i koji su smatrali da mogu nastaviti da se bore za nacionalsocijalizam – možda čak i da ga poboljšaju – bez Firera. Naposletku su i oni u najvećem broju slučajeva shvatili da je s nemačkim porazom nepovratno propao i Novi poredak. Ali nijedan politički poredak ne počinje ni od čega. A posleratna Evropa – tako nestrpljiva da proglasi svoj raskid s prošlošću – bila je za nju vezana na više načina no što je htela da prizna – kaže Mazover u finalu svoje izvrsno napisane knjige.
Hitlerovo carstvo je knjiga sa kojom se bolje razume istorija Evrope i sveta u XX veku, ali i izvori mnogih savremenih problema.
Za knjigu Hitlerovo car­stvo: Nacistička vladavina u okupiranoj Evropi Mazover je dobio nagradu Los Anđeles Tajmsa za najbolju istoriografsku knjigu godine.
Mark Mazover (London, 1958) jedan je od najznačajnijih i najuticajnijih savreme­nih svetskih istoričara. Mazover je profesor istorije na Kolumbijskom univerzitetu (SAD), a profesor po pozivu je na Birkbek koledžu Londonskog univerziteta, na Univerzitetu Saseks i na Prinstonskom univerzitetu. Mazover je osnivač i direktor III: novog Instituta za ideje i imaginaciju na Kolumbijskom univerzitetu. Mazover piše redovnu kolumnu o savremenim međunarodnim pitanjima u Fajnenšel Tajmsu. Oblasti Mazoverovog stručnog interesovanja jesu istorija XX veka, moderna istorija Evrope, Balkan u XX veku, istorija moderne Grčke, istorija međunarodnih odnosa u XX veku, istorija nacizma, ideološki kontekst moderne istorije.
Knjige Marka Mazovera prevedene su na sve veće svetske jezike. Pored Hitlerovog carstva, najvažnije Mazoverove knjige su Hitlerova Grčka iznutra: Iskustva okupacije 1941-1945, Mračni kontinent: Ev­ro­pa u dvadesetom vekuBalkan: kratka istorijaPosle rata: Obnova porodice, nacije i države u Grčkoj 1943-1960Solun: Grad duhova: Hrišćani, muslimani i Jevreji 1430-1950, Upravljanje svetom: istorija ideja, Ono što niste rekli: ruska prošlost i putovanje kući.
Mazover je dobitnik niza najvažnijih svetskih nagrada za istoriografiju: nagrada „Sti­ven Ransiman“, nagrada „Daf Kuper“, Volfsonova nagrada za istoriografiju, Longmanova na­gra­da za najbolju istoriografsku knjigu godine.
U izdanju Arhipelaga ranije je objavljena i kapitalna studija Marka Mazovera Mračni kontinent: Ev­ro­pa u dvadesetom veku.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest