Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Goce Smilevski: Zašto Frojd nije spasao Adolfinu?

Ilustracija za tekst Goce Smilevski: Zašto Frojd nije spasao Adolfinu?

Beograd, 27. juna 2013. – Goce Smilevski, koji boravi u Beogradu na Beogradskom festivalu evropske književnosti između dve svoje velike evropske turneje, pročitao je odlomak iz romana Razgovor sa Spinozom koji je preveden na većinu evropskih jezika.
Smilevski, koji je i dobitnik Evropske nagrade za književnost, govorio je o nastanku svoja dva najpoznatija romana Razgovor sa Spinozom i Sestra Sigmunda Frojda koji su mu doneli veliki broj izdanja, prevoda i nagrada, a pre svega veliki broj čitalaca u različitim kulturama i na različitim jezicima.
Međunarodni uspeh Goceta Smilevskog odavno nije doživeo neki istočnoevropski pisac, a nedavno je još jednom potvrđen objavljivanjem romana Sestra Sigmunda Frojda u izdanju Pingvina.
– Ja sam oba romana pisao jako dugo. Ni u romanu o Spinozi ni u romanu o Frojdovoj sestri ja nisam želeo da pišem biografije ili biografske romane o dve velike figure. Pokušao sam da govorim o onome što je u njihovim životima i u njihovim biografijama manje poznate. Odlučio sam da pripovedam o napuklinama i praznim poljima u njihovim biografijama. I na tom mestu u oba slučaja ukazala mi se priča. U romanu Razgovor sa Spinozom ja sam pripovedao o strašnoj usamljenosti. Spinoza je najpre bio prognan, zajedno s drugim Jevrejima, iz Španije, da bi u Holandiji bio izopšten iz svoje jevrejske zajednice. Nijedan Jevrejin mu nije smeo prići na manju razdaljinu od četiri lakata ili na bilo koji drugi način stupiti u dodir s njim, a da i sam ne bude izopšten iz jevrejske zajednice. Zamislite tu usamljenost u kojoj je morao živeti Spinoza. Roman Sestra Sigmunda Frojda započeo je kada sam povezao dve činjenice. Jedna činjenica govori da je Frojd spasen iz Beča pred nacistima i da je sa sobom mogao da povede priličan broj ljudi. Druga činjenica kazuje da su njegove četiri sestre umrle u holokaustu, uključujući i Adolfinu, za koju je negde napisao da je njegova najdraža sestra. Zapitao sam se: Zašto Frojd nije spasao njih? Zašto nije spasao Adolfinu? To me je pitanje potreslo. Najmanje što sam mogao da uradim jeste da napišem roman – rekao je Goce Smilevski.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest