Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Globalna Afrika između hronične bede i okultne ekonomije

Ilustracija za tekst Globalna Afrika između hronične bede i okultne ekonomije

Beograd, 3. aprila 2014. – Knjiga Zorana Ćirjakovića Globalna Afrika, objavljena u izdanju Arhipelaga, govori o posledicama globalizacije i modernizacijskih procesa južno od Sahare.
Globalna Afrika je istorija globalizacije u Podsaharskoj Africi i uzbudljiva slika njene savremenosti opterećene apsolutnom bedom, ugroženošću kao načinom života i neprestanom borbom za opstanak.
Utvrđujući da je Podsaharska Afrika, kao „fascinantan i neobičan region“, mnogo više globalizovana nego što se uobičajeno misli, Zoran Ćirjaković u knjizi Globalna Afrika odgovara na pitanje zbog čega su stanovnici „crne Afrike“ najveći gubitnici globalizacije.
Kroz odlično napisanu analizu i vrhunske putopise Ćirjaković govori o afričkom životu ispod dna i o patnji i smehu. Ćirjaković prikazuje „crnu Afriku“ razapetu između hronične i ubistvene bede i nevladine države i globalizovanih „civilizatorskih ideja“, između ekonomije opstanka i okultne ekonomije, između „crne Afrike“ na Zapadu i Zapada u „crnoj Africi“, između muzike sveta i globalnog seksa.
Detaljno predstavljajući globalizacijske i modernizacijske procese koji su trajno obeležili iskustvo Podsaharske Afrike, a u mnogim slučajevima se i ispreplitali sa lokalnim običajima, iskustvima i tendencijama, pri čemu su nastali najneverovatniji konstrukti, knjiga Globalna Afrika na izazovan način ukazuje i na posledice procesa globalizacije u drugim delovima sveta.
Zoran Ćirjaković ne samo da je godinama istraživao specifičnosti „crne Afrike“ već je ovaj veliki prostor upoznao i uživo, u nizu putovanja koje preduzima već godinama. Otuda istraživačke rezultate ove knjige zaokružuje nekoliko izvrsnih putopisa iz uzbudljivih zemalja „crne Afrike“: iz Demokratske Republike Kongo, iz Malija i iz Burkine Faso.
Zoran Ćirjaković (Beograd, 1965) predavač je na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu. Bio je izveštač Newsweek-a i The Los Angeles Times-a tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Za domaće medije izveštavao je tokom oružanih sukoba i kriza u zemljama Azije i Podsaharske Afrike. Radio je kao novinar NIN-a i spoljnopolitički komentator Radija B92. Putopisne tekstove i reportaže je objavljivao u brojnim domaćim medijima. Piše publicističke radove i komentare. Bavi se alternativnim modernostima, Podsaharskom Afrikom i interkulturalnim komunikacijama.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest