Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Džon Ralston Sol: Fascinantno je da se u centrima moći dešavaju nebitne stvari

Ilustracija za tekst Džon Ralston Sol: Fascinantno je da se u centrima moći dešavaju nebitne stvari

Beograd, 3. februara 2014. – Mračna priključenija je roman napisan u tradiciji pikarske novele gde posmatrate ljude idući avionom kao novim magarcem. Mnogi ljudi kažu da morate pisati romane o onome što je bitno, ali je fascinantno da se u centrima moći dešavaju nebitne stvari. Kada razmislite koliko je novca, vremena, uticaja, obrazovanja posvećeno tome što je nebitno, to je zaista fascinantno. To je trošenje vremena bez svesti da se troši vreme na nepotrebno. Ljudi koji se vrzmaju oko vlasti i odmah ispod samog vrha poseduju mnogo novca, ali su bez svrhe i smisla. I zato oni plutaju bez jasnog pravca, opčinjeni vrhom. U svakoj imperiji, pa i u Americi, kao svojevrsnom „Novom Rimskom carstvu“, postoji taj sloj ljudi koji pluta odmah ispod samog vrha, koji rukovodi imperijom po nalozima dobijenim sa samog vrha. To su uvek neki i nečiji ujaci, rođaci, neki ljudi novcem prilepljeni za vrh. Ljudi koji ne znaju šta i zbog čega čine to što čine, večito prisutni na svim zabavama, uz skupa putovanja, sa po nekoliko vila u vlasništvu, koji se razvode da bi se opet ženili, i tako u krug, u svojim zatvorenim krugovima, pripadajući raznim „klubovima“ – oni su „aristokratija“. Gotovo da ne preuzimaju odgovornost, a i to što su preuzeli nije ključno za razvoj društva – kaže Džon Ralston Sol u ekskluzivnom razgovoru sa Tanjom Jakobi za magazin Biznis & Finansije o svom novom romanu Mračna priključenija objavljenom nedavno u izdanju Arhipelaga.
– Postali smo civilizacija koja više ceni formu umesto suštine, sve se svodi na strukturu, metod a niko ne dovodi u pitanje zašto činimo to što činimo – dodaje Sol. – U svetu menadžerstva i metodologije, mašta je kažnjena, originalnost je kažnjena, a gde ide novac? Ide u biznis i menadžment škole. To je razlog zbog koga je za Srbiju ili za bilo koga drugog teško da se zamisli o sadržaju toga što mu se predlaže, a ne o primeni metodologiji koja se propisuje. Imam jednu priču o tome u knjizi Propast globalizma i preoblikovanje sveta gde govorim o letu do Bankoka na kome sam sreo mladog čoveka u lepom odelu koji radi za MMF ili Svetsku banku, ide u Indoneziju i treba da napravi globalni izveštaj o napretku te zemlje. Kažem mu: „Vi ste sigurno ekspert za Indoneziju i dobro poznajete situaciju, sigurno ste mnogo čitali o toj zemlji.“ Ali on odgovara: „A, ne, nisam čitao ništa, nikad nisam bio tamo, ali imam ‘brifing book’.“ Takav će odlučivati o sudbini jedne zemlje.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest