Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Barbi Marković u Budvi

Ilustracija za tekst Barbi Marković u Budvi

Budva, 30. jula 2024. – Volim likove koji su fini, ne volim da se uživljavamo u to kako je biti ubica i nemati savest – rekla je sinoć Barbi Marković, dobitnica ovogodišnje Nemačke nagrade za književnost na Sajmu knjiga u Lajpcigu, na književnoj večeri na Trgu pjesnika u Budvi.
Pred velikim brojem posetilaca s Barbi Marković razgovarao je Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga.
– Barbi Marković u književnost ušla romanom Izlaženje. Taj roman je bio neskriveni i dinamični dijalog s Tomasom Bernhardom. U dodiru i dijalogu s njegovom književnošću nastala je priča o alternativnom, avangardnom Beogradu, komplikovanim istorijskim i društvenim okolnostima, priča o klabingu usred društvene stvarnosti koja je imala i neke sasvim preteće tonove.
Barbi Marković je potom nastavila taj dijalog s nekim drugim izazovima, a jedan od njih je pitanje grada. U njenom sledećem romanu Superherojke, koji je delimično pisan na nemačkom jeziku, a delimično preveden na nemački, tekao je dijalog s gradom i to sa onim što je vidljivo na telu grada. To su grafiti i murali, politička propaganda i reklamne kampanje. Čitajući natpise na telu grada, superherojke Barbi Marković čitaju savremenu hroniku gradova koji su ih obeležili. Ti gradovi u romanu Superherojke su Beč, Beograd, Sarajevo i Berlin. Tako se nastavila ta urbana pripovedačka avantura Barbi Marković da se uvek polazi iz perspektive grada – rekao je Gojko Božović.
– Tri glavne junakinje romana Superherojke nisu izmišljene. Jedna od njih je iz Sarajeva i to je Maša koja je istovremeno glavni lik u knjizi. I Maša Dabić koja je prevodila Izlaženje i Superherojke. Maša je bila iz Sarajeva pa sam njoj dodijelila Sarajevo, nas dve smo iz Beograda, Berlin je bitan zato što je veliki, i Aleksanderplatz je tu, koji mi je i bio inspiracija za prepisivanje gradova. Na kraju tu je Beč u kom sve mi živimo – naglasila je Barbi Marković.
Roman Superherojke objavljen je na srpskom jeziku u izdanju Arhipelaga.
Nemačku nagradu za književnost Barbi Marković je dobila za knjigu kratkih priča Minihoror.
Minihoror donosi dvadeset i šest priča o bračnom paru Mini i Miki.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest