Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava 14. juna u CZKD

Ilustracija za tekst Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava 14. juna u CZKD

Beograd, 13. juna 2021. – Završna tribina u seriji razgovora Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava održaće se 14. juna u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu s početkom u 19 časova.
U razgovoru učestvuju: dr Milan Podunavac, dr Filip Ejdus, dr Jovo Bakić, dr Nebojša Vladisavljević, novinar Vladimir Milić i pisac Gojko Božović.
Serija razgovora Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava, koju organizuju Pokret Novi optimizam i Izdavačka kuća Arhipelag, okuplja sagovornike iz različitih profesija, generacija i pogleda na uzavrelu društvenu stvarnost Srbije novijeg vremena. Serija razgovora započela je 1. juna panelom u Medija centru u Beogradu, a nastavljena je 10. juna u Radio Kafeu 021 u Novom Sadu. Serija razgovora Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava privikla je veliku pažnju javnosti i medija, pokazujući kako našem društvu nedostaju razgovori o važnim pitanjima savremenog trenutka.
Neposredan povod za ovu seriju razgovora je knjiga Nebojše Vladisavljevića Antibirokratska revolucija koja je objavljena u izdanju Arhipelaga. Vladisavljevićeva knjiga je prva celovita politikološka i istoriografska analiza antibirokratske revolucije.
Antibirokratska revolucija_Ostavinska rasprava_plakat3AZapočeta pre više od 35 godina, antibirokratska revolucija je jedan od najvažnijih političkih procesa u srpskom društvu poslednjih decenija. Po broju ljudi koji su u njoj učestvovali, po sadržajima koje je imala, po reakcijama koje je izazvala, po izazovima koje je oličavala, antibirokratska revolucija je proces koji nema direktnog prethodnika u istoriji druge Jugoslavije. Nastala u okvirima „jugoslovenskog nesvakidašnjeg autoritarizma“, antibirokratska revolucija je ključni politički tok druge polovine osamdesetih, sve do pada socijalizma i raspada Jugoslavije. Od spontanih pokreta do strogo kontrolisanih događaja, od nezadovoljnih radnika do „događanja naroda“, od sukoba u okviru vladajuće partije do diferencijacije u partiji, od kontrolisanih medija do „odjeka i reagovanja“, od sumraka jedne epohe do stvaranja novog kulta ličnosti – sve su to sadržaji koji su obeležili antibirokratsku revoluciju, a čiji odjeci, slike i prilike u različitim oblicima traju do današnjeg dana.
Antibirokratska revolucija je izazvala mnogobrojna, često i suprotstavljena tumačenja. Decenijama posle njenog početka, usred jednog novog oblika populizma, vreme je za ostavinsku raspravu i za temeljno preispitivanje novijih istorijskih i društvenih procesa, kao i sasvim aktuelnih prilika.
Knjiga Nebojše Vladisavljevića Antibirokratska revolucija je velika retrospektiva događaja i procesa koji su obeležili živote nekoliko generacija. Knjiga je proistekla iz obimnog istraživanja o uzrocima, nastanku i tokovima antibirokratske revolucije koja je u drugoj polovini osamdesetih godina potresla srpsko i jugoslovensko društvo i na scenu izvela čitav niz novih političkih i društvenih aktera koji će biti snažno prisutni na njoj i u narednih trideset godina, mnogi od njih sve do naših dana.
Autor je razgovarao sa učesnicima, svedocima i savremenicima antibirokratske revolucije s različitih strana društvenog i političkog spektra, pri tome koristeći ogromnu i raznovrsnu građu. Zahvaljujući tome, sada je pred nama uzbudljiva i složena, provokativna i utemeljena slika antibirokratske revolucije, data u koloru i izbliza.
Vladisavljević, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, pomno istražuje uzroke antibirokratske revolucije, društvenu nestabilnost i sukobe u Jugoslaviji posle Titove smrti. Prateći razvoj od partijske države do politike nacionalne mobilizacije u poslednjim godinama druge Jugoslavije, autor se usredsređuje na pad Ivana Stambolića, uspon Slobodana Miloševića, jogurt revoluciju u Vojvodini i pobunu u Crnoj Gori, kosovsku krizu i put u konfrontaciju.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest