Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Antibirokratska revolucija koja teče

Ilustracija za tekst Antibirokratska revolucija koja teče

Beograd, 1. juna 2021. – Započeta pre više od 35 godina, antibirokratska revolucija je jedan od najvažnijih političkih procesa u srpskom društvu poslednjih decenija. Po broju ljudi koji su u njoj učestvovali, po sadržajima koje je imala, po reakcijama koje je izazvala, po izazovima koje je oličavala, antibirokratska revolucija je proces koji nema direktnog prethodnika u istoriji druge Jugoslavije. Nastala u okvirima „jugoslovenskog nesvakidašnjeg autoritarizma“, antibirokratska revolucija je ključni politički tok druge polovine osamdesetih, sve do pada socijalizma i raspada Jugoslavije – rečeno je na prvom u seriji razgovora Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava koji je danas održan u Medija centru u Beogradu.
Učesnici razgovora su naglasili kako čitav niz odjeka, pojava i aktera antibirokratske revolucije postoji na srpskoj političkoj i društvenoj sceni i danas, decenijama kasnije – od spontanih pokreta do strogo kontrolisanih događaja, od nezadovoljnih radnika do „događanja naroda“, od sukoba u okviru vladajuće partije do diferencijacije u partiji, od kontrolisanih medija do „odjeka i reagovanja“, od sumraka jedne epohe do stvaranja novog kulta ličnosti.
Nebojsa Vladisavljevic Antibirokratska revolucijaPanel u Medija centru okupio je sagovornike različitih profesija, generacija i pogleda na uzavrelu društvenu stvarnost Srbije novijeg vremena.
– Knjiga Nebojše Vladisavljevića predstavlja dragocen doprinos raspravi o padu socijalizma. Vladisavljević je pomno sagledao dinamičan kraj XX veka u Srbiji. Govoreći o antibirokratskoj revoluciji, autor je pokazao kako je oko njenog tumačenja spleteno mnoštvo stereotipa i naknadnih tumačenja koji onemogućavaju da se razume ovaj istorijski i društveni proces. Njegova saznanja izložena u ovoj knjizi počivaju na detaljnom istraživanju čitavog niza izvora. Zbog toga možemo reći kako ova važna politikološka knjiga počiva na čvrstom tlu istorije – naglasio je dr Ljubodrag Dimić.
Prema rečima dr Ivana Spasić, Antibirokratska revolucija je razborita knjiga koja nas poziva na razborito sagledavanje događaje iz novije društvene i političke istorije. Utoliko pre što ti događaji imaju važne i još prisutne posledice.
Govoreći o fenomentu antibirokratske revolucije, reditelj Janko Baljak je naglasio da on prepoznaje kontinuitet u društvenim tokovima od antibirokratske revolucije do danas:
– Ja ne vidim da se antibirokratska revolucija završila. Lako je reći kda je i kako počela, ali mislim da se ne može reći da je ona završena. Za mene čitav ovaj period u poslednjih trideset pet godina predstavlja jednu celinu. To je sve jedna antibirokratska revolucija koja teče i koja nikako da se završi.
Panel_diskusija_Pokreta_Novi_optimizam_i_Izdavacke_kuce_Arhipelag 3I novinar Zoran Panović smatra da recidivi antibirokratske revolucije postoje i danas.
– Svako od nas ima svoju verziju kako je propala Jugoslavije, koji je to trenutak u kome smo prepoznali da je s tom zemljom gotovo. Tako je i sa antibirokratskom revolucijom. Svaku ima svoju sliku antibirokratske revolucije. Ova knjiga nas suočava sa činjenicama jednog procesa i stavlja ga u širu ravan. Jedino se na taj način može razumeti antibirokratska revolucija kao složen i protivrečan proces koji je ostavio velike i teške posledice.
– Godinama sam pisao ovu knjigu i istraživao građu. Možda mi je u pisanju knjige pomoglo to što sam nekoliko godina proveo u Engleskoj. Kada se malo odmakne od tekućih strasti i sporova, interesa i rasprava, onda čovek može da bolje sagleda događaje koji na jedan način tek što su završeni, a na drugi način tek treba da budu sagledani i protumačeni – rekao je Nebojša Vladisavljević.
Seriju razgovora pod nazivom Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava organizuju Pokret Novi optimizam i Izdavačka kuća Arhipelag. Neposredan povod za ovu seriju razgovora je knjiga Nebojše Vladisavljevića Antibirokratska revolucija koja je objavljena u izdanju Arhipelaga. Vladisavljevićeva knjiga je prva celovita politikološka i istoriografska analiza antibirokratske revolucije. Antibirokratska revolucija je velika retrospektiva događaja i procesa koji su obeležili živote nekoliko generacija. Autor je razgovarao sa učesnicima, svedocima i savremenicima antibirokratske revolucije s različitih strana društvenog i političkog spektra, pri tome koristeći ogromnu i raznovrsnu građu.
Serija razgovora Antibirokratska revolucija: Ostavinska rasprava nastavlja se u Radio kafeu 021 u Novom Sadu (10. juna u 19h), da bi finale imala u CZKD-u u Beogradu (14. juna u 19h).

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest