Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca
VESTI

Ana Ristović: Da li smo sada svesni koliko ne možemo bez kulture?

Ilustracija za tekst Ana Ristović: Da li smo sada svesni koliko ne možemo bez kulture?

Beograd, 12. maja 2020. – Kada će ljudi postati zapitani u sebi, a ne spremni da neupitani daju ishitrene odgovore na sve – pita se pesnikinja Ana Ristović u razgovoru koji je za sajt RTS vodila sa Jovanom Janković.
– Situacija koju trenutno živimo, suočila nas je nešto dublje i sa sopstvenim životima, sa tim koliko su suštinski istiniti, i koliko su lažni, jer teško je živeti laž zatvoren u svoja četiri zida. Čuvena rečenica – ‘Svet neće više biti isti kad sve ovo prođe’ mislim da će se pre svega odnositi na dve oblasti – na ekonomske prilike (mada u tom smislu svet nikad nije bio isti ni posle ratova i nekih drugih potresa) i na mnogobrojne privatne živote i priče, od kojih će se brojne okončati, a brojne potvrditi svoju stabilnost. Inače, šta je drugačije? Ljudi će se i dalje grliti, ljubiti i družiti. Možda će početi da se vraćaju sebi i prirodi. Možda će početi da postavljaju pitanja, a ne da neupitani, iznose odgovore – što bi bilo dobro, za početak – naglašava u razgovoru za sajt RTS Ana Ristović.
Govoreći o stanju kulture u vremnu pandemije, Ana Ristović kaže:
– Кoliko je jedna država jaka i samosvesna, u ovom trenutku, videće se i po njenom odnosu prema vlastitoj kulturi i kulturnoj sceni… Кod nas je očigledno bilo potrebno da brojni kulturni stvaraoci potpišu peticiju za pomoć samostalnim umetnicima da bi se nešto od strane države učinilo, inače je rebalansom budžeta bilo predviđeno 0,00 dinara za kulturu i kulturne radnike. Da li smo sada svesni koliko ne možemo bez kulture?
Pored nekoliko pesama koje je napisala u novije vreme, Ana Ristović je u toku pandemije zavšavala pisanje Knjige nestajanja koja će narednih meseci biti objavljena u izdanju Arhipelaga:
– To je knjiga lirski obojenih, kratkih tekstova o predmetima koji su izašli iz upotrebe ili koji su sve više anahroni današnjem dobu, a predstavljaju deo nekog zajedničkog pamćenja i sećanja, Кnjiga nestajanja. U njoj su svoje mesto pronašli audio-kaseta, flopi disk, pisaća mašina, klikeri, metalni vikleri, ajskasna, pegla na žar, školska kreda, ukosnice, nož za otvaranje pisama, jo-jo, „fića“, „trabant“, pejdžer i mnogi drugi.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto
Vesti

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija  Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto . Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete provesti sa  Arhipelagom .  Čitanje je priča za svako leto . I za celo leto. Akcija počinje u poned

Pročitajte vest
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu
Vesti

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put , koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga , održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga . Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli profesor, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači se iz grada, rešen da svet ostavi iza sebe. Ali sticaj okolnost

Pročitajte vest
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije
Vesti

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom , ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje Dantea na srpskom jeziku, i Nataša Gavrilović. Završni program Beogradskog festivala evropske književnosti počinje u

Pročitajte vest