Vladimir Jaćimović za Vijesti: „Moj junak u potrazi za porodičnom pričom dolazi na Balkan“

Ilustracija za tekst Vladimir Jaćimović za Vijesti: „Moj junak u potrazi za porodičnom pričom dolazi na Balkan“

Beograd, 22. januara 2023. – Od djetinjstva sam želio da napišem roman. Prije dvije godine je nastupio pogodan momenat za to. Postepeno se u mojoj glavi formirala neka priča. U crticama sam je stavio na papir i povremeno razmišljao o njoj, preispitivao je. Onda sam podijelio tu priču sa nekim bliskim ljudima. Kada sam se ubijedio da je priča cjelovita i uvjerljiva, napravio sam precizan plan pripovijedanja i pristupio sam pisanju. Radio sam na romanu laganim tempom približno deset mjeseci, a u tom periodu sam više nego obično čitao dobru književnost. U osnovi mog romana su dvije ukrštene priče. Jedna je o nepoznatim slikarima koji su u 13. vijeku iz Carigrada dolazili u naše krajeve i iza sebe ostavili freske velike vrijednosti od kojih su neke do danas sačuvane. Druga priča je o savremenom čovjeku koga određena iskušenja natjeraju da se vrati toj umjetnosti i u njoj potraži poruke za sebe – kaže pisac Vladimir Jaćimović u ekskluzivnom intervjuu za Vijesti s novinarkom Jelenom Kontić povodom romana Povratak na Zejrek.
– Ishodište mog romana je priča o slikarima koji su iz Carigrada došli u naše krajeve i iza sebe ostavili velika umjetnička djela. Dalje, trebao mi je savremeni čovjek koji za sebe otkriva tu umjetnost i u njoj pronalazi nešto što je njemu važno. Mislim da je rješenje da taj čovjek bude iz Istanbula veoma dobro. Uz to, poznato je da se tokom 20. vijeka u Istanbul doselilo mnogo ljudi iz naših krajeva. Konačno, Istanbul je veoma inspirativno mjesto da se upravo tu postavi scena za bogat zaplet. Drugo inspirativno mjesto je Moskva, posebno imajući u vidu kompleksnost rusko-turskih odnosa. Sve to se prirodno upliće u život glavnog junaka, on odrasta u Istanbulu, živi u Ankari, ali je važan period svog života proveo u Moskvi. Konačno, u potrazi za porodičnom pričom, on dolazi na Balkan – kaže Jaćimović.
Matematičar po osnovnoj profesiji, Jaćimović je romanom Povratak na Zejrek skrenuo nepodeljenu pažnju književne kritike i čitalaca. Objašnjavajući odnos matematike i književnosti,Ilustracija za tekst Vladimir Jaćimović za Vijesti: „Moj junak u potrazi za porodičnom pričom dolazi na Balkan“ Jaćimović naglašava:
– Istraživači koji se bave matematikom i teorijskom fizikom takođe stvaraju narative. Ako pišete matematički tekst, vi takođe postavljate scenu, pletete intrigu i onda je nekako rasplićete. U nekom smislu, i to je kao da pričate priču. I šire, komponovanje muzike, slikanje, sve je to slično. Stvaralački čin. Imate čist papir i imate nešto u glavi. Treba da sve isplanirate i prenesete to iz glave na papir. Ili imate bijelo platno i treba da neku sliku iz svoje glave prenesete na njega. Ili imate tišinu i treba da je popunite muzikom. U svemu tome ključnu ulogu ima mašta, ona je jednako važna u matematici, književnosti, muzici…
Roman Povratak na Zejrek objavljen je prošle jseni u izdanju Arhipelaga. Roman je uvršćen u uži izbor za NIN-ovu nagradu za roman godine.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više