Vilijam Ernst Henli – Pesma

Vilijam Ernst Henli – Pesma

Invictus

Vilijam Ernst Henli

Jedna od najpoznatijih pesama na engleskom jeziku, koju su voleli Čerčil i Mendela, u prepevu Dušana Vojnovića.

Beograd, 10. novembra 2021.

Iz noći ove koja me prekriva,
Mračne k’o jama međ’ dva pola ledna,
Hvala ma kome Bogu što ga biva
Jer moja je duša nepobedna.

U kandžama nepogode jada
Nisam ustuknuo, nit’ krik moj se vije.
I pod maljem sudbe, čak i sada,
Glava je krvava, al’ pognuta nije.

Van ovog mesta od gneva i plača
Tek Užasa sene slute se iz praha,
Ali poznih leta pretnja ne nadjača
Našla me je mirnog i biću bez straha.

Ma koliko uske staze što predstoje
I nebitno dug kazni da je plan,
Ja sam gospodar sudbe moje,
Ja sam moje duše kapetan

Prepev: Dušan Vojnović
Strazbur, avgust 2021. godine

Napomena prevodioca: „Invictus“ je jedna od najpoznatijih pesama na engleskom jeziku.
Napisao ju je 1875. godine, britanski pesnik Vilijam Ernst Henli (1849-1903) dok se oporavljao od višestrukih operacija.
Kada je imao šesnaest godina, leva noga mu je amputirana zbog komplikacija izazvanih tuberkulozom, da bi mu posle sedam godina doktori saopštili da mu iz istih razloga treba amputirati i desnu nogu. On se, umesto toga, uputio u Edinburg kod jednog od najpoznatijih hirurga tog doba dr Džozefa Listera, koji je posle mnogobrojnih zahvata uspeo da mu sačuva preostalu nogu.
Pesma je prvi put objavljena 1888. godine, i to bez naslova, da bi zatim promenila više njih, ali se zadržao „Invictus“ kojeg je za oksfordsko izdanje izabrane britanske poezije odabrao njegov urednik Artur Kviler-Kauč.
Stihovi ove pesme spadaju među kulturno najrezonantnije na engleskom govornom području. Zato su našli mesto i u britanskoj i ne samo britanskoj istoriji.
Poslednja dva stiha je u septembru 1941. godine, u govoru pred parlamentom parafrazirao Vinston Čerčil: „Mi smo i dalje gospodari naše sudbine. Mi smo i dalje kapetani naših duša.“
Tokom višedecenijskog zatočeništva Nelson Mandela je iz ove pesme crpeo snagu da izdrži i često ju je čitao drugim zatvorenicima.
Na komemoraciji Nelsonu Mandeli američki predsednik Barak Obama je svoj govor završio poslednjim stihom te pesme.
Dan posle terorističkih napada u Londonu 2005. godine Dejli Miror je objavio naslov „Krvava je, al’ pognuta nije“.
U književnosti se pominje u delima Oskara Vajlda i Klajva Stejplsa Luisa, a u popularnoj kulturi njeni se stihovi čuju u čuvenom filmu Kazablanka, u Zvezdanim stazama i u filmu Invictus posvećenom južnoafričkom predsedniku Nelsonu Mandeli i ragbi timu te zemlje.
Ovde je link sa YT – original pesme koji govori Morgan Friman:
https://www.youtube.com/watch?v=SAa6qdBN7Z0

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više