Vida Ognjenović: I posle korone – korona

Vida Ognjenović – esej

Beograd, 29. aprila 2020. – Ovo je drama s tezom, s tim što se antiteza sumnjiči za izdaju i kao takva se izoluje s preporukom da ostane kod kuće – kaže književnica i rediteljka Vida Ognjenović u razgovoru za Blic u odgovoru na pitanje Tanje Nježić „kog je žanra sve ovo što nam se dešava“:
– Virus korona doneo nam je paniku, strah, iskopao generacijske rovove, uveo na velika vrata onlajn komunikaciju, odnosno socijalno otuđenje, ljudi uče na daljinu, udaljavaju se jedni od drugih, rade od kuće, vole se od kuće (ne kod kuće), razdvajaju se, najpre na metar, pa sve više… Ne znam šta će biti posle. Mislim, posle čega? Posle korone? Pa zar nam stalno ne ponavljaju i stručnjaci i policija da će i posle korone biti korona, kao nekad i posle Tita, Tito… Jeste, ovo je bio dobar trening za poslušnost, povinovanje i ostanak kod kuće. Korona je veoma efikasno sredstvo za ustoličavanje zapovedne vlasti i usijavanje vrha piramide. Dakle, koronosana stvarnost, zasnovana na strahu, prepostavkama i policijskim ovlašćenjima, planetarni je plastenik kako za uzgoj vlastodržaca tako i za jačanje sprege moći kapitala i profita. Antitela će postati nova valuta. Budućnost se ukazuje kao novi poredak zvani: koronokratija.
Odgovarajući na pitanje da je u osnovi njenog Maksimum priča o mehanizmima hajke i javnog progona, Vida Ognjenović kaže:
– Organizovana hajka, tako često sredstvo u našoj borbi sujeta na raznim nivoima, jeste pre svega trovanje i zloupotreba javnog mnjenja. Ključno za hajku je da se održava na prešaržiranim fabrikacijama koje po svaku cenu želi da proturi kao činjenice. Odnosno ne biraju se sredstva da se nabilduje što veća krivica onoga protiv koga se podiže hajka, sa akcentom na šire posledice njegovog „prestupa“. Evo, poslužimo se ovim savremenim primerom virusa korona. Primer možda nije najbolji, jer je hajka u suštini opravdana, ali je ujedno i široko polje za svakojaku upotrebu te smrtonosne opasnosti…
Jedan deo razgovora odnosio se na novu dramu Vide Ognjenović Kozocid. Na pitanje da li smo ogrezli u iskustva o kojima govori ova drama („govorite o povijanju glave i kičme, strahu, odsustvu pobune, odbijanju tzv. običnog čoveka da digne glavu već pristajući na sve što mu se potura zapravo radi u korist sopstvene propasti“, ističe Tanja Nježić), Vida Ognjenović kaže:
– Jesmo, ogrezli smo, i to ne vodi nikud, nego se učvršćuje u ovome što imamo sad. Vremenom je zanemarena, sada se već ciljano izostavlja delotvorna rasprava, razmena gledišta i stavova. Debata je surovo kompromitovana u Parlamentu, dakle na forumu čiji temelj i svrha treba da je kvalifikovana, dobro dokumentovana i odgovorna. Šta se desilo s našim parlamentom. Pa ništa. Postao je psovački turnir pogrda u prostaštva, čiji televizijski prenosi treba da budu zabranjeni i za odrasle, a kamoli za decu ispod dvanaest godina. Uz to, tu su političke isključivosti,Vida Ognjenovic Kozocid divljanje većine i simuliranje procedure… Eto to je forum gde predstavnici nas, kako kažete, običnih ljudi, zastupaju naše interese. Sad je to forum na kojem se svaka pobuna proziva i ruži najpogrdnijim imenima, a mi očekujemo da negde budemo saslušani i da se o našim zahtevima negde razgovara trezveno i bez dvoličnih sofizama… Koji je to forum, gde se to može, recite mi… Tako smo došli do toga da je svaka javna pobuna u suštitni zahtev za male privilegije… Pustite nas da šetamo i da protestujemo na ulici, pa ćemo mi biti zadovoljni time što to možemo da radimo nekažnjeno. I u toj zahvalnosti za nešto što nam inače pripada, jer na slobodi govora počiva demokratsko uređenje, mi previđamo sva ona gubljenja poslova, smene, zabrane i ograničavanja koja trpe ne samo istaknuti glasovi otpora i pobune, nego i slučajni prolaznici koji se zaustave da vide šta se dešava. Stvar je, dakle, političkog sistema, ne pojedinca… Mi smo zagušili svoju pobunu prozivajući pojedince, a treba da na raznim nivoima otvorimo raspravu o sistemu samoljubive ucene, sistemu naredbi umesto predloga za debate, simulaciji demokratske većine…

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više