Veliki roman o ruskoj istoriji XX veka

Anđelka Cvijić – kritika

Beograd, 28. maja 2015. – Najpoznatiji roman velike ruske književnice Ljudmile Ulicke Slučaj Kukocki, preveden na gotovo sve svetske jezike, objavljen je nedavno u izdanju Arhipelaga u ediciji Sto slovenskih romana. Roman je objavljen u prevodu Nede Nikolić Bobić, a pisac pogovora za ovo izdanje je pisac Srđan V. Tešin.
Slučaj Kukocki je velika knjiga o ruskoj istoriji XX veka i jedan od najznačajnijih romana svetske književnosti modernog doba. Gotovo sva velika pitanja i gotovo svi veliki događaji u burnoj ruskoj i sovjetskoj istoriji XX veka našli su svoj odjek u ovom romanu Ljudmile Ulicke. Pripovedajući o sudbini jedne ruske porodice, Ulicka je dala veliku fresku ruskog društva, uvek sa neponovljivom sposobnošću da razume ključna pitanja epohe i drame koje se odvijaju u ljudskoj intimi i privatnosti suočenoj sa izazovima istorije, politike, ideologije i najrazličitijih modela represije i ograničenja.
Ljudmila Ulicka u romanu Slučaj Kukocki hrabro progovara o jednom aspektu dramatičnog raskida sa istorijom koji se dogodio u Rusiji 1917. godine. Naime, sovjetske žene, u duhu revolucionarne etike, gube pravo na abortus. Zbog toga što je pravo na abortus pravo na slobodu dvadeset hiljada Ruskinja umire godišnje od posledica nadrilekarskih prekida trudnoće. Pavel Aleksejevič Kukocki je ginekolog, hirurg, akademik, ratni veteran, potomak loze slavnih lekara i, čini se, jedini čovek u Sovjetskom Savezu koji želi da promeni stvari iz korena. Pavel zna kakva je nacionalna tragedija u pitanju: „Izgubili smo milione muškaraca, a sada gubimo hiljade žena.“
Iako je svestan koliku opasnost nosi suprotstavljanje revolucionarnoj doktrini, on ne preza od toga da nadređenima u Centralnom komitetu iznese projekat preuređenja zdravstvene zaštite koji se odnosi i na najosetljiviju temu: dozvolu vršenja abortusa.
Slučaj Kukocki na specifičan način obrađuje temu fizičkog, ali i mentalnog abortusa: kako prekida neželjene trudnoće, tako i odstranjivanja neželjenih misli – kaže u pogovoru srpskog izdanja romana Srđan V. Tešin.
Tragedija porodice Kukocki predstavlja porazno iskustvo ruskog susreta sa istorijom XX veka. O tom iskustvu Ljudmila Ulicka pripoveda sa snagom najvećih majstora iz istorije ruske književnosti.
Ljudmila Ulicka jedan je od vodećih savremenih svetskih pisaca. Ulicka je završila biologiju na Moskovskom državnom univerzitetu 1968. godine. Jedno vreme je radila kao naučnik u Institutu za genetiku u Moskvi, ali je ostala bez posla jer je na svojoj pisaćoj mašini prekucavala zabranjeni roman. Na početku književne karijere pisala je drame i scenarije za pozorište, radio i televiziju. Svetsku slavu stekla je pričama i romanima.
Pored romana Slučaj Kukocki, poznati su i njeni romani Sonječka, Medeja i njena deca, Iskreno vaš Šurik ili Danijel Štajn, prevodilac, kao i knjige priča Siromašni rođaci, Ljaljina kuća, Providne priče i Ljudi našeg cara. Ulicka je napisala i čitav niz eseja i publicističkih knjiga u kojima govori o društvenim i političkim prilikama u savremenoj Rusiji.
Ljudmila Ulicka je dobila čitav niz ruskih i međunarodnih književnih priznanja, među kojima se nalaze: „Medicis“, „Moskva-PEN“, Ruski „Buker“, Nagrada za rusku knjigu godine, kineska Nacionalna nagrada za književnost, ruska nagrada „Velika knjiga“, „Grincan Kavur“, Velika nagrada Budimpešte, „Simon Bovoar“ i Austrijska državna nagrada za književnost.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više