Uglješa Šajtinac – Razgovor

Uglješa Šajtinac – Razgovor

Puškin po starom kalendaru

Mića Vujičić

Suština je u tome nadigrati život i od bele, prazne stranice napraviti mapu kosmosa.

Beograd, 20. januara 2023.

Roman Uglješe Šajtinca Koljka i Sašenjka, objavljen u izdavačkoj kući Arhipelag, neobična je i nesvakidašnja knjiga što pripoveda o savremenoj banatskoj svakodnevici u kojoj se u svesti dvoje junaka neprestano ukazuju dve privilegovane figure. Jedna je iz intimnog okruženja, to je nedavno preminuli rođak Koljka, iza koga su ostale stvari i uspomene. Drugo je Sašenjka, u kome čitaoci odmah prepoznaju velikog ruskog pisca Aleksandra Puškina. Iako odsutni iz stvarnosti, i Koljka i Sašenjka su deo razgovora, ličnih i čitalačkih iskustava, oni prema kojima se meri svakodnevni život.

Priča počinje seckanjem i lepljenjem kalendara. Kako se otvorio rukopis romana Koljka i Sašenjka?
– Sve mi je otvoreno, uvek. Kod mene sve zjapi, gura se, otima, ubi promaja. Veći je problem naterati sebe da se kalendari skupe, iseku i od njihove poleđine sastavi papir koji može da posluži za pisanje. To sam video, nisam sam smislio. Hteo sam roman o Puškinu, nekakvu burlesku s tužnim tonovima. Život se pobrinuo da još jednom potvrdi da burleske s tužnim tonovima veće od njega samog nema. Natezali smo se jer život voli lice svake stranice kalendara. Brojke, kvadrate, crvena slova. A ja volim prazne. I cela suština je u tome nadigrati ga i od bele, prazne stranice napraviti mapu kosmosa. Onda mu je daš i pitaš ga da li vidi sebe i tražiš da prstom pokaže to mesto. Ako ne prizna da je to isto ali ipak manje dosadno od njegovih brojeva i šupljih kvadrata – ne potresaš se. Život radi svoje, a tebi se „otvaraju rukopisi“.

Glavni junak na početku unosi u stan literaturu o Puškinu. „Ćaskati s polumrtvim stricem i popravljati jastuk tužno.“
– Citat je iz Onjegina. Stanje koje pravda svaku dalju akciju. Literatura o Puškinu je obavezna. Tu je da shvatiš da posle Tinjanova, Novikova i Veresajeva nemaš nikakve šanse. Jedino da se Sašenjka sam pojavi. I došao je. Ljudi svakakve nakaze prizivaju, a meni je Puškin sam došao. Ništa nisam morao da izmišljam, ni na šta nisam morao da ga teram. Govorljiv je i nezahtevan. Ko je pročitao knjigu, jasno mu Ilustracija za tekst Uglješa Šajtinac – Razgovorje da ona i ne postoji kao ono što je „pisac hteo da kaže”. Ona je o svemu pre toga.

I ova proza, slično prethodnim, duboko je uronjena u našu stvarnost, u svakodnevicu, u Banat, u pandemiju, među vakcinisane, a u isti mah iz nje izmeštena, svevremena, do Ararata, Kartagine, Sibira, Halkidikija… Koliko je teško piscu da delove jedne takve „slagalice” ima rasute na radnom stolu i na koji je način ovako sklopi?
– „Uranjanje u našu stvarnost” je početna faza obrade. Ono „što si hteo” prvo moraš dobro da natopiš u stvarnost. Da ga napiješ. Da se obeznani. Onda ga trezniš danima. Onda dođe stid od „pijanstva”. Jednom „osramoćeni” delovi „slagalice” beže od stvarnosti kao izlečeni zavisnici. Ne mogu više da podnesu ni „zadah” iste. Posle je sve lako. Završna faza obrade se dešava na „radnom stolu” neznanih čitalaca.

(NIN, 19. januar 2023)

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više