Srpske diplomate u vrtlogu istorije

Duško Lopandić Vreme sjaja, vreme tame

Beograd, 1. marta 2016. – Knjiga Duška Lopandića Vreme sjaja, vreme tame, objavljena u izdanju Arhipelaga, predstavlja istoriju srpske diplomatije u 30 autentičnih istorijskih priča. Govoreći o „diplomatama u vrtlogu istorije“, kako i glasi podnaslov ove uzbudljive i odlično naopisane knjige, Lopandić u svojoj knjizi obuhvata ogromno istorijsko vreme, dramatične promene u njemu, uključujući i promene u diplomatskom poslu, kao i portrete najvažnijih srpskih diplomata koji su svojim radom obeležili neke od ključnih događaja u srpskoj istoriji.
Knjiga Duška Lopandića Vreme sjaja, vreme tame je diplomatska istorija Srbije od XIII veka do početka Drugog svetskog rata napisana kroz uzbudljive i iznijansirane portrete najvažnijih srpskih diplomata u tom periodu: od kralja Milutina, preko dubrovačkih poklisara i Save Vladislavića, Dositeja Obradovića i Petra I Cetinjskog, prote Mateje Nenadovića i Ilije Garašanina, Jovana Ristića i Stojana Novakovića, do Branislava Nušića i Milana Rakića, Nikole Pašića i Milovana Milovanovića, Jovana Dučića i Jovana Jovanovića Pižona, Miloša Crnjanskog i Stanislava Vinavera, kralja Aleksandra Karađorđevića i kneza Pavla, Milana Stojadinovića i Iva Andrića.
Junaci ove knjige su i vizantijski poslanici na dvoru kralja Milutina u XIII i XIV veku, lutajući vitezovi i diplomate u doba renesanse, srpske kapućehaje i deputati u Istanbulu, poslanici i diplomate ustaničke Srbije, srpski predstavnici u Beču 1814. i 1815. godine, učesnici devet deputacija kneza Miloša u Carigradu, ali i neki od jugoslovenskih konzula i diplomata koje su nacisti uhapsili i deportovali u logore u Nemačku i Italiju.
Među najuzbudljivije stranice ove jedinstvene knjige spadaju poglavlje o jednom mesecu u životu Jovana Jovanovića Pižona, srpskog poslanika u Beču, od Sarajevskog atentata do objave rata 28. jula 2014. godine, ili pak poglavlje o konačnom odbrojavanju u toku deset dana između 27. marta i bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine, pri čemu se uporedo prate diplomatski događaji na nekoliko pozornica: Beograd, Berlin, Rim, Vašington, Moskva. Izuzetno snažnu sliku daje i poglavlje o „kraju jednog sveta“ koje opisuje sliku diplomata izbeglica na rubu Evrope u Lisabonu 1941. godine, posle početka Drugog svetskog rata, kapitulacije zemlje i sloma jednog sveta.
Predstavljajući istoirju srpske diplomatije preko portreta i sudbina velikih diplomata ili pak diplomata koji su se našli usred velikih istorijskih događaja, Lopandić predstavlja kako njihovu diplomatsku ulogu tako i njihovu ljudsku sudbinu. To je pogotovu očigledno kada piše o proti Mateji, Milovanu Milovanoviću, Milanu Rakiću, Jovanu Dučiću ili Ivu Andriću.
– Ova knjiga posvećena je onim ljudima i njihovima sudbinama, poreklom iz Srbije i naših krajeva, koji su se u različitim epohama i pod različitim uslovima bavili poslom, zanimanjem i veštinom koji se ukratko naziva diplomatija, a koji se definiše kao delatnost predstavljanja jednog suverena ili jedne zemlje u inostranstvu, odnosno veština pregovaranja sa strancima i stranim državama, kao i delatnost vođenja međunarodnih poslova jedne zemlje. Ovo su priče o ljudima koji su, u većoj ili manjoj meri, uticali ili pokušali da utiču na društvena zbivanja oko sebe, odnosno na ono što se naziva tokom istorije. Sa sudbinama pojedinih ličnosti prikazane su i prilike u kojima su živeli i okolnosti u kojima su radili. Pojedinac i istorija. Sjaj i beda ljudske sudbine i njegovih dela viđenih u svetlu prolaznog vremena. Vreme diplomatskog uzdizanja i pobeda i vreme neminovnih, neizbežnih nedaća i poraza. Vreme sjaja i vreme tame – kaže Duško Lopandić povodom svoje knjige Vreme sjaja, vreme tame.
Napisana kao knjiga o diplomatskom umeću, o velikim usponima i porazima, o istorijskim dramama i izazovima, knjiga Duška Lopandića pokazuje kako diplomatska istorija izgleda kao uzbudljiva priča.
Poznat kao profesionalni diplomata i stručnjak za evropsko pravo i međunarodne odnose, Duško Lopandić je napisao čitav niz knjiga iz oblasti popularne istorije, od kojih su najpoznatije: Letopis velikih župana, Purpur imperije, Likovi i priče iz srpskog srednjeg veka, Dinastije koje su vladale Evropom i Bitke za Balkan.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više