Srđan V. Tešin – Kikinda

Srđan V. Tešin – Priča

Bluz iz karantina

Srđan V. Tešin

Karantin (3): Kako sam u karantinu sa sinom snimio pesmu koja je postala ultimativni hit na Fejsbuku.

Kikinda, 20. aprila 2020.

Već mesec dana, pred sam početak policijskog časa, neko iz Bloka H glasno pušta rokenrol pesmu „Bagra“ koju izvodi naša mlada sugrađanka Jovana Popović. Skoro sve komšije iz susedne zgrade bi u tom trenutku, u znak podrške, izašle na svoje prozore, terase i balkone, a gotovo svaki put kad bi muzika utihnula, jedna baka sa četvrtog, s rukom podignutom u vazuh i stisnutom pesnicom, uzviknula bi: „Izdrži, Jovana!“ Mikronaseljem bi se tada prolomio gromki aplauz. To je uobičajena slika. To je naša svakodnevica. To je realnost koju živimo.
Svaka generacija ima svoj glas savesti. Vudi Gatri, Pit Siger, Džoan Baez i Bob Dilan su se šezdesetih godina prošlog veka, u vreme Vijetnamskog rata i rasne segregacije, zalagali za veće građanske slobode. U našoj, jugoslovenskoj, najpoznatijoj varijanti, Azra i Branimir Džoni Štulić su pevali: „Sloboda nije božje sjeme pa da ti ga neko da / sloboda nije zahvalnica pročitana abecednim redom / sloboda nije krilatica reklamnog panoa!“ Jovana Popović je glas savesti svoje generacije! Naša sugrađanka Jovana Popović nije bila slobodna i to me je strašno ljutilo! Nakon dvadeset i dva dana provedena u Zabeli, dve odbijene žalbe i nakon što je peticiju za njeno oslobađanje potpisalo dvanaest i po hiljada građana Srbije, Jovana je konačno puštena na slobodu. Zbog kršenja mera samoizloacije postupak protv nje će biti vođen u redovnom postupku. Nije njena krivica što su državne institucije, u najmanju ruku, traljavo radile svoj posao.
Ovo poređenje Jovane sa slavnim prethodnicima iz sveta pop-kulture nije bez osnova. (Dokumentarni film Martina Skorsezea No Direction Home o počecima karijere Boba Dilana na najbolji način svedoči o preplitanju popularne muzike i snažnih političkih poruka. Mnogi umetnici su iskoristili svoj talenat u borbi za bolji i pravedniji svet i njihov doprinos ukupnoj demokratizaciji društva je značajan i nesporan.) Kao direktor Doma omladine i Kulturnog centra često sam angažovao Jovanu da peva na manifestacijama koje smo organizovali. Pratio sam njenu muzičku karijeru i išao na nastupe mladih kikindskih muzičara među kojima je svojim glasom Jovana briljirala. Bilo mi je neobično drago kada je postala članica zrenjaninskog benda Oružjem protivu otmičara, koji je svoju slavu stekao devedesetih i čija se pesma „U koloru“, s kompilacije „Ovo je zemlja za nas?!?“, često nalazi na mojoj plejlisti.
I ja sam sa svojim sinom snimio pesmu „Dobar dan kažem svima!“ koja je, na naše iznenađenje, postala ultimativni hit na Fejsbuku. Već mesecima obrćem jedan fanki rif, pa tako i pre neko veče. Nisam ni primetio kad je Luka ušao u sobu. „Šta je to?“ Rekoh mu: „Naša pesma. Pevaj neku melodiju, izmisli reči pesme.“ Ostalo je istorija. Nadam se da će on imati uspešniju muzičku karijeru od moje. Onomad, kad je moj tezgaroški bend ugovorio šatorsku svadbu u Novom Miloševu, odmah sam batalio šou biznis.
Inače, moja uobičajena slika, moja svakodnevica, moja realnost koju živim, izgleda ovako: kako sam, po drugi put, ostao bez posla s punim radnim vremenom, živim u samoizgnanstvu u dvoiposobnom stanu. Ni ranije nisam učestvovao u javnom, kulturnom IMG_20200326_132055ili društvenom životu svog grada, pa mi karantin nije teško pao. Moja četvoročlana porodica se strogo pridržava svih preporučenih mera zaštite od zaraze. Osim mene koji povremeno odem u nabavku, ostatak porodice ne izlazi iz stana. Supruga, koja je prosvetni radnik, kao i deca, imaju svakodnevne školske obaveze. A ja sam u nekoj vrsti metaizolacije, jer se najčešće nalazim sam, u kuhinji, odvojen od ostatka porodice. Trudimo se da isplaniramo dan i da zadržimo zdrav razum i duh.
Otkako sam objavio autofikciju Moje, pisao sam samo kritičke prikaze knjiga za časopise, a onda sam jednog dana, podstaknut inspirativnim rečenicama koje je izgovarao moj sin, počeo da pišem kratke priče koje sam naslovio Luka kaže. Biće to, ako istrajem u svom naumu, knjiga za decu i odrasle. Nikada ništa slično nisam radio. Ipak, nisam dovoljno koncentrisan da bih pisao, a moji urednički poslovi su odloženi za neka bolja vremena.
Završiću ovaj bluz izveštaj Štulićevim stihovima: „Sloboda nije jednostavni domaći zadatak / Ona je svijest o skladu nesklada nesavršenih ljudi.“ Razmišljajte o tome!

Autor je romansijer, pripovedač i esejista čiji su romani Kuvarove kletve i druge gadosti, Gori gori gori i Moje, kao i knjiga priča Priče s Marsa objavljeni u izdanju Arhipelaga.

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više