Savršene priče za eru Tvitera u izdanju Arhipelaga

Skrati priču

Beograd, 8. oktobra 2015. – Neki od najznačajnijih savremenih svetskih pisaca pišu kratke priče do 1.000 reči ili prave Tviter priče koje poslednjih nekoliko godina doživljavaju istinsku ekspanziju. Dok je, na jednoj strani, roman najvidljiviji deo savremene književnosti, na drugoj strani kratka priča pokazuje zadivljujuću vitalnost, smelost u izboru tema i pripovedačkih postupaka, duhovitost i društvenu kritičnost, kao i neverovatnu sposobnost da koristi mogućnosti i energiju novih medija, od interneta do socijalnih mreža.
U panorami moderne svetske kratke priče Skrati priču, koja je upravo objavljena u izdanju Arhipelaga, pisac Srđan V. Tešin je napravio raznovrstan i mnogolik, uzbudljiv i nesvakidašnji izbor savršenih priča za eru Tvitera. Priče u ovoj knjizi predstavljaju neke od najznačajnijih savremenih svetskih pisaca, otkrivaju neke pisce koje do sada nismo znali, a među njima ima i uistinu velikih otkrića, pokazuju nove oblike kratke priče i nove modele komunikacije književnosti sa svojim čitaocima.
Priče u knjizi Skrati priču istovremeno su i priče s geografskim poreklom budući da donose priče pisaca iz različitih kultura, jezika i pripovedačkih tradicija. Svaka od priča u knjizi Skrati priču oličava ne samo pripovedačka interesovanja ili namere svog pisca nego i svedoči o kulturnim i socijalnim izazovima sredine u kojoj je nastala, kao i o novim socijalnim i informatičkim okolnostima u kojima se nalaze savremena književnost i njeni čitaoci.
Među piscima u ovoj čudesnoj knjizi prepunoj najrazličitijih iznenađenja nalaze se David Albahari, Margaret Atvud, Juan Bingfa, En Biti, Mempo Đardineli, Ma Đunđije, Lidija Dejvis, Dejv Egers, Džonatan Safran For, Tedžu Kol, Džonatan Litem, Jurij Mamlejev, Lori Mur, Ljudmila Petruševska, Dejvid Sedaris, Džordž Sonders, Vladimir Sorokin, Ana Marija Šua ili Luisa Valensuela.
U panorami moderne svetske kratke priče Skrati priču zastupljeno je 66 pisaca iz celog sveta sa više od 100 kratkih priča. Na taj način dobili smo širok i utemeljen presek savremene svetske kratke priče i suočili se sa novim oblicima i izazovima pripovedačke sažetosti. Mnogi od pisaca koji su zastupljeni u knjizi Skrati priču prvi put se prevode na srpski jezik, iako u svojim zemljama imaju brojne čitaoce, prevedeni su na mnoge jezike i dobili su neke od najvažnijih svetskih nagrada za književnost.
Na pripremi knjige Skrati priču sarađivalo je 11 prevodilaca sa engleskog, kineskog, španskog, ruskog, nemačkog, italijanskog, francuskog ili mađarskog jezika.
„Fleš fikcija je žanr trećeg milenijuma. Pojava novih medija i razvoj komunikacionih tehnologija uticali su i na razvoj, promenu i nastanak novih proznih žanrova. Tako se, pojavom društvenih mreža i razvojem veb platformi, otvorilo široko polje za formiranje novih proznih žanrova kao što su tviter priče, SMS priče, blog priče, fejsbuk priče i druge žanrovske podvrste uslovljene tehničkim ograničenjima“, kaže priređivač panorame moderne svetske fleš fikcije Skrati priču pisac Srđan V. Tešin.
Odgovarajući na pitanje kako čitati najkraće kratke priče, Tešin kaže: „Panorama priča s geografskim poreklom Skrati priču je poput krstarenja luksuznim kruzerom, tačno određenom rutom, po nesagledivom literarnom moru. Sigurno je da nećete obići baš ceo svet tokom putovanja na koje vas vodimo, ali nema sumnje da ćete se bogovski provesti.“

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više