Saopštenje UPIS-a povodom Otkupa knjiga

Светски дан књиге и ауторских права

Beograd, 12. jula 2023. – Udruženje profesionalnih izdavača Srbije (UPIS) izražava nezadovoljstvo zbog kašnjenja u objavljivanju rezultata Otkupa knjiga iz 2022. godine za javne biblioteke, zbog kršenja procedure u kojoj je Otkup sproveden i zbog neprihvatljivih rezultata Otkupa.
UPIS smatra da posledice zbog kašnjenja u objavljivanju rezultata Otkupa trpe i biblioteke i izdavači, a najpre čitaoci koji koriste usluge javnih biblioteka i do kojih knjige stižu sa zakašnjenjem od godinu dana.
UPIS protestuje zbog toga što je Ministarstvo kulture promenilo model Otkupa usred procedure Otkupa. Iako je UPIS, samostalno ili zajedno s drugim izdavačima i njihovim asocijacijama, u proteklom periodu a poslednji put početkom ove godine na sastanku u Narodnoj biblioteci Srbije, zahtevalo da se unapredi postojeći model Otkupa knjiga. Sastanku su prisustvovali državni sekretar, pomoćnik ministra sa savetnicima, upravnik Narodne biblioteke sa saradnicima i predstavnici svih izdavačkih asocijacija. U više navrata predstavnici izdavačkih asocijacija pismeno su predlagali rešenja i precizno imenovali neophodne promene. Umesto da ispuni obećanje i unapredi uslove i proceduru otkupa, Ministarstvo kulture je unazadilo, odnosno srušilo postojeći model. Odlukom da u Komisiji za Otkup budu isključivo predstavnici nekoliko biblioteka i administracije stvoren je ambijent neprikrivenog sukoba interesa.
Kao što je poznato, postojeći model Otkupa podrazumevao je dvostepeno odlučivanje. Na osnovu predloga Komisije, koja bi trebalo da bude sastavljena od nezavisnih stručnjaka iz različitih oblasti na koje se Otkup odnosi (od književnosti i književnosti za decu i mlade do istoriografije, psihologije, sociologije ili filozofije), izbor knjiga u drugom stepenu vrše same biblioteke. Ukoliko i u prvom i u drugom stepenu odluku donose bibliotekari – dvostepeno odlučivanje je potpuno suvišno. Isključivanje nezavisnih stručnjaka potvrđenih u svojim profesijama i u našoj savremenoj kulturi nesumnjivo je uticalo na rezultate Otkupa kojima niko objektivan ne može biti zadovoljan.
Uloga bibliotekara jeste važna u pogledu zaštite i prenošenja pisanog nasleđa, u pogledu afirmacije potvrđenih vrednosti i programskih aktivnosti u svojoj sredini, ali se evaluacija knjiga iz oblasti književnosti i humanistike ne može i ne sme svesti samo na mišljenje bibliotekara koje često može biti iznuđeno. Biblioteke su u proceduri Otkupa strana u postupku. Kao što u Komisiji za Otkup ne treba da budu izdavači, iz istih razloga ne treba da budu ni bibliotekari.
UPIS smatra da, poput drugih konkursa Ministarstva kulture, ni na Konkursu za Otkup knjiga ne mogu da učestvuju javne ustanove.
Pažljiva analiza rezultata Otkupa pokazuje zabrinjavajuću sliku stanja stvari. Ogroman broj knjiga koje su preporučene za Otkup predstavljaju ponovljena izdanja koja već odavno, u različitim izdanjima, postoje u javnim bibliotekama. Da stvar bude gora, mnoga od tih ponovljenih izdanja odlukom Komisije naći će se u svim bibliotekama u Srbiji. Komisija je u svom radu favorizovala sabrana i izabrana dela, koja su takođe već prisutna u različitim izdanjima u bibliotekama, kao i tzv. „skupe knjige” kojima je izgleda visoka cena najbolja preporuka. S druge strane komisija nije stavila na listu za Otkup najnovije knjige domaćih i stranih autora iz oblasti filozofije i teorije, kao i iz ostalih oblasti nauke.
Kada se pogledaju posebno preporučene knjige (knjige sa zvezdicama), očigledno je da su na Otkupu favorizovani izdavači po geografskom i političkom ključu, što je u potpunosti neprihvatljivo i ugrožava smisao kulture. Vojvodina kao region je po izdavačkom i autorskom prisustvu u količini preporuka nedvosmisleno u privilegovanom položaju u odnosu na druge delove Srbije. Startne pozicije određenog broja učesnika na tržištu time su a priori uzurpirane, a određeni učesnici su postavljeni u privilegovan položaj.
Ne smatramo da našim zahtevom za obezbeđivanje ravnopravnosti pozicija izdavača, autora i naslova na tržištu treba nesto oduzeti trenutno privilegovanima već da se stručno zastupa jednakost i ravnopravnost tržišnih uslova u kojima su svi u poziciji privlegovanih. Smatramo da pravična i pravilna geografska raspodela mora počivati na proporcionalnom učešću profesionalnih izdavača i podršci unapređenju kvaliteta otkupljenih naslova na celokupnoj teritriji Srbije.
UPIS naglašava da su na ovom Otkupu posebno rđavo prošle Arhipelag na 15. Malom sajmu knjiga u Zemunskoj gimnazijiknjige iz političke teorije i kritičke istoriografije, kao i knjige savremene domaće književnosti. Na osnovu rezultata Otkupa potpuno je vidljivo da su oni koji su donosili odluke, počev od Komisije pa do velikog broja biblioteka, potpuno ignorisali mišljenje stručne javnosti i naučne i književne kritike, potom stručne i književne nagrade, kao i ukupnu postojeću recepciju velikog broja značajnih knjiga objavljenih u izdanjima različitih izdavača u 2022. godini.
Od loših kriterijuma gori su samo nedosledni kriterijumi. Osim očigledne pristrasnosti u pogledu pojedinih izdavača i autora, nijedna druga doslednost u primenjivanju kriterijuma ne može se utvrditi na osnovi rezultata Otkupa knjiga iz 2022. godine.
Ovakav Otkup knjiga nije u interesu ni odgovornih biblioteka ni profesonalnih izdavača. Još je važnije što on nije u najboljem interesu ni čitalaca ni savremene srpske kulture. Ovakav Otkup ne podržava produkciju već reprodukciju, ne podržava kvalitet već populističke sadržaje i snalažljivost i klijentelizam kao princip, ne osnažuje inovativnost, već objavljivanje knjiga namenski pripremanih za Otkup koje inače ne postoje na tržištu knjiga u Srbiji. Rezultati i metodologija Otkupa pokazuju da Otkup više nije instrument kulturne politike već oruđe zamagljene korupcije. UPIS ističe da je to ozbiljno upozorenje za koje mora biti zainteresovana naša kulturna javnost.UPIS smatra da je neophodno kroz otvorenu javnu raspravu uz prisustvo ministarke za kulturu i njenih saradnika doći do transparentne procedure Otkupa knjiga za javne biblioteke, zasnovane na proverljivim i utemeljenim kriterijuma, kao i interesima naše savremene kulture.

Upravni odbor Udruženja profesionalnih izdavača Srbije
UPIS

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više