Roman o ubistvu Dade Vujasinović

Roman o ubistvu Dade Vujasinović

Beograd, 21. avgusta 2014. – U izdanju Arhipelaga upravo je objavljeno novo izdanje romana Stakleni zid Vladimira Tasića, dobitnika NIN-ove nagrade za roman godine.
Stakleni zid je roman u čijoj je osnovi priča o ubistvu novinarke Dade Vujasinović. Donoseći potragu za činjenicama jednog života i jedne smrti, Stakleni zid je istovremeno snažan društveni roman i politički triler, ali i intimna priča o odrastanju u senci porodičnih i javnih istorija.
Roman Vladimira Tasića je uzbudljiva priča o devedesetim godinama, o životu između zaraćene zemlje i izabrane emigracije, o nemogućnosti odlaska i o nemogućnosti da se veruje u bilo koju zvaničnu verziju.
Stakleni zid je verovatno najsnažniji i umetnički najuspeliji roman koji je u srpskoj književnosti napisan o devedesetim godinama – rekao je Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga, na predstavljanju romana Vladimira Tasića.
– Tekst romana se oslanja na brojne izvore dostupne u zbrci kiberprostora. Najveću zahvalnost dugujem stvarnosti prijateljstva sa Aleksandrom Vujasinović. Citati iz članaka i pisama njene sestre Dade, objavljeni u knjizi Svedočenja (iz obeščašćene zemlje), kao i delovi dokumenata koje mi je ustupila, korišćeni su sa Aleksandrinim dopuštenjem. Ona je, međutim, za ovu knjigu učinila mnogo više. Bez njene podrške, bez njenog razumevanja, ne bih se usudio da slobodno koristim mračne privilegije autora: da izmišljam junake i situacije kako bi priča postala književno istinita. Sada ni sam ne mogu pouzdano da odredim odnos fiktivnog i stvarnog u njoj – kaže Vladimir Tasić.
Govoreći o izvorima ovog romana i o kontekstu u kome se sada pojavljuje, Vladimir Tasić je naglasio:
Stakleni zid je od mojih romana bio najteža knjiga za pisanje, ali je to meni istovremeno i moja najdraža knjiga. Kada sam pisao roman, zvanična verzija govorila je o smrti Dade Vujasinović. Dok smo pripremali ovo izdanje, zvanična verzija je promenjena i sada se zvanično govori o ubistvu Dade Vujasinović. Nisam, međutim, osetio nikakvu potrebu da promenim bilo šta u strukturi ili u tekstu romana zbog te promene zvanične verzije. Naime, u romanu su ukrštene različite priče, informacije i interpretacije i snažno je implicirana svest o jednom ubistvu. Pišući roman, imao sam priliku da vidim dokumenta koja nisu dovoljna ili uopšte javno poznata, ali moja namera nije bila da dam bilo kakvu policijsku verziju slučaja. Želeo sam da napišem roman koji će dati književnu istinu tog strašnog događaja, ali i znatno širu sliku kako osamdesetih, tako i devedesetih godina. Ponekad izgleda kako su sve te okolnosti i kako je to vreme zaboravljeno. Upravo zbog toga sam napisao ovaj roman: kako sve to ne bi bilo zaboravljeno.
Romansijer, esejista i pripovedač Vladimir Tasić (Novi Sad, 1965) od 1988. godine živi u Kanadi, gde predaje matematiku na Univerzitetu Nju Bransvik. Za roman Oproštajni dar Tasić je dobio Nagradu Radio Beograda 2 za Knjigu godine na srpskom jeziku. Za roman Kiša i hartija dobio je NIN-ovu nagradu za roman godine i Vitalovu nagradu za knjigu godine. Roman Stakleni zid objavljen je na francuskom jeziku, dok su ostali Tasićevi romani prevedeni na više evropskih jezika.
Ovo izdanje romana Stakleni zid predstavlja nastavak Tasićeve saradnje sa Arhipelagom koji je prošle godine objavio i njegov Oproštajni dar.
Na pitanje novinara da li piše novi roman:
– Da, pišem. A boraveći sada dve nedelje u Novom Sadu, pokupio sam neke nove priče koje će možda biti tema za neki novi roman.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više