Preminuo Arpad Vicko

Preminuo Arpad Vicko

Beograd, 30. jula 2024. – Prevodilac Arpad Vicko (1950-2024) preminuo je juče u Novom Sadu posle duže bolesti.
Svojim predanim i plodnim prevodilačkim radom Arpad Vicko je postao nezaobilazna figura mađarsko-srpskih književnih i kulturnih veza u poslednjih pola veka.
Arpad Vicko je preveo čitavu biblioteku mađarske književnosti na srpski jezik. Prevodio je knjige Đerđa Konrada, Petera Esterhazija, Ištvana Erkenja, Imrea Kertesa, Antala Serba, Đerđa Petrija, Ištvana Eršija, Andora Silađija, Lasla Darvašija, Ota Fenjvešija, Gabora Šejna, Pala Bendera, Ferenca Đezea, Ota Tolnaija, Lasla Vegela, Tibora Varadija…
Prve prevode objavio je 1970. godine. Od tada je preveo preko 80 knjiga mađarskih pisaca, kao i nebrojene priloge u novinama i časopisima.
Arpad Vicko je s mađarskog jezika prevodio poeziju, prozu, dramu, esejistiku i naučnu literaturu. Preveo je preko dvadeset dramskih tekstova savremenih mađarskih autora. Među njegovim prevodima nalaze se filozofske, sociološke i politikološke, književno-teorijske, teatrološke studije, kao i studije iz oblasti likovnih umetnosti Janoša Kiša, Oskara Jasija, Ištvana Biboa, Jenea Siča, Kornelije Farago, Balinta Sombatija, Zoltana Šebeka i drugih autora.
Rođen u Novom Sadu 1950. godine, Arpad Vicko je čitav život proveo u Novom Sadu. Radio je kao novinar i urednik emisija o kulturi u redakciji programa Radio Novog Sada na mađarskom jeziku.
Arpad Vicko je objavio knjigu intervjua s jedanaest vodećih savremenih mađarskih intelektualaca Žanr trenutka (2009).
Priredio je antologiju poezije vojvođanskih Mađara Januarski ćilibar (2003, 2009) i panoramu savremene mađarske proze Monstrumi, vilenjaci, vragovi, zlodusi (2014).
Bio je član Društva književnika Vojvodine, Mađarskog saveza pisaca, Srpskog PEN centra, Udruženja književnih prevodilaca Srbije, Asocijacije književnih prevodilaca Srednje Evrope. U Srpskom PEN centru duže od decenije bio je član Upravnog odbora.
Arpad Vicko je dobitnik niza prestižnih domaćih i međunarodnih nagrada za prevodilaštvo i rad u kulturi. Dvostruki je dobitnik nagrade za prevodilaštvo Basalikom (1986. i 2007). Dobitnik je Nagrade Društva književnika Vojvodine za najbolju prevedenu knjigu godine, Nagrade „Sava Babić“, Nagrade samouprave grada Balatonfireda, Nagrade za prevodilaštvo Milan Fist Mađarske akademije nauka, nagrade Udruženja književnih prevodilaca Srbije „Miloš N. Đurić“ za prevod proze, kao i Balašijeve nagrade koja se dodeljuje prevodiocima koji su doprineli poznavanju mađarske književnosti na jednom jezičkom području. Dobitnik je nagrade Iskra kulture, Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost, Povelje Udruženja književnih prevodilaca Srbije i Nagrade Društva književnika Vojvodine za celokupni prevodilački opus kao doprinos razvijanju srpsko-mađarskih književnih i kulturnih veza.
Arpad Vicko je dobitnik i posebnog priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi Republike Srbije.
Arpad Vicko biće sahranjen na gradskom groblju u Novom Sadu u petak 2. avgusta.
Sa Arpadom Vickom sarađivali smo od osnivanja Arhipelaga objavljujući njegove prevode knjiga Đerda Konrada, Petera Esterhazija, Lasla Darvašija, Ota Fenjvešija i Gabora Šejna.
Osim kao prevodilac, tihi, postojani i gospodstveni Arpad Vicko bio je nezamenljivi učesnik u predstavljanjima Đerda Konrada i Petera Esterhazija srpskoj publici.
Pamtićemo Arpada Vicka kao dobrog čoveka i pouzdanog saradnika.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više