Osamdeset godina Sejsa Noteboma

Preminuo pisac Sejs Notebom

Beograd, 13. avgusta 2013. – Pre nekoliko dana Sejs Notebom, jedan od najintrigantnijih savremenih evropskih pisaca, napunio je osamdeset godina života.
Rođen u Hagu 1933. godine kao Kornelis Johanes Jakobus Marija Notebom, ovaj pisac je oblikovao složeno, uzbudljivo i razgranato delo sačinjeno od nekoliko desetina romana, knjiga putopisa, pesama i eseja. Notebomova dela su prevedena na sve veće svetske jezike.
Notebom je dobio mnogobrojne holandske i međunarodne književne nagrade. Prilikom nominovanja za najveću književnu nagradu holandskog govornog područja 2004. godine, Notebomova proza ocenjena je kao najbolja holandska proza u poslednjih pedeset godina u pogledu umetničkog izraza, tematike i originalnosti.
Već nekoliko godina Sejs Notebom je jedan od najčešće pominjanih kandidata za Nobelovu nagradu za književnost.
Osim kao veliki pisac čija svaka knjiga donosi neku tematsku novost ili otkriva neko nedovoljno poznato lice savremenog sveta, Sejs Notebom je poznat i kao veliki svetski putnik koji je obišao gotovo sve krajeve sveta. O tome na poseban način svedoče i naslovi njegovih putopisnih knjiga: Noć u Tunisu, Pariski moždani udar, Gorka Bolivija, Veče u Isfahanu, Berlinske beleške, Put u Santjago, Kralj Surinama, Notebomov atlas ili Hotel Notebom.
Notebom zvanično živi u Amsterdamu, ali putuje po celom svetu. U svom stanu u Amsterdamu, u zgradi koja potiče iz 1731. godine, Notebom je ove godine proveo ukupno osamnaest dana. Sve ostalo vreme, zajedno sa svojom suprugom, fotografom Simon Sasen, putovao je po Nemačkoj, Italiji, Španiji i Južnoj Americi. U južnoj Nemačkoj radio je na knjizi o svom ranijem hodočašću u Japanu. Jedno vreme je boravio u Veneciji. Najviše vremena u ovoj godini Notebom je posvetio putovanju po Južnoj Americi, gde je, između ostalog, predstavljao špansko izdanje svog novog romana Pisma Posejdonu. Na ovu turneju Notebom je krenuo iz Kolumbije, da bi preko Argentine, Urugvaja i Čilea, gde se danima vozio kroz Atakamu na severu zemlje, na kraju došao do Meksika.
„Poezija je suština svega“, rekao je Notebom u jednom nedavnom intervjuu. Na pitanje šta je on pre svega, romansijer, pesnik, esejist, putopisac ili putnik, Notebom je odgovorio:
– Ja sve to kombinujem. Moja proza ne bi bila ono što jeste bez mojih interesovanja. Poezija ide u srž stvari, pronalazi nove mogućnosti jezika, daje nam snagu da budemo precizni, a u isto vreme podrazumeva ogromnu slobodu mišljenja i izražavanja.
Notebom se, zahvaljujući svom impresivnom opusu, često suočava s pitanjem kako sve to uspeva, a da, pri tome, već decenijama sa istrajnošću najvećih putnika obilazi svet. Na takva pitanja Notebom uvek ima isti odgovor:
– Vreme je uvek tu, samo od vas zavisi šta ćete učiniti s njim.
U izdanju Arhipelaga objavljena su dva Notebomova romana: Izgubljeni raj i Sledeća priča. Izgubljeni raj je priča o slučajnom susretu dvoje nekadašnjih ljubavnika, o Evropi i Australiji, o nedokučivom svetu australijskih Aboridžina, kao i o neobičnom Projektu Anđeo u čast velikog engleskog pesnika iz osamnaestog veka Džona Miltona i njegovog dela Izgubljeni raj. Glavna tema romana je ljubav koja je u svim kombinacijama nemoguća i neostvariva jer se ne može izbeći sveopšti nesporazum u modernom vremenu. Notebomovi junaci istražuju ljubav i tragaju za njom kao za velikim smislom i izazovom vlastitog života.
Izgubljeni raj je izuzetna priča o privatnim dramama našeg vremena i o nemirima koji ispunjavaju savremenog čoveka prisiljavajući ga da neprestano luta od mesta do mesta, od grada do grada, od kontinenta do kontinenta, od jedne do druge osobe, tražeći prizor ili trenutak izgubljenog raja u vlastitom životu. Notebom na vrhunski način prikazuje tu potragu za smislom i utehom. Evropska kritika je ovaj Notebomov roman ocenila kao „predivnu knjigu, elokventnu, majstorski sazdanu, sa angažovanim likovima i događajima“ i kao delo koje „dotiče i duboke ideje i površnost modernog života“.
Junak Notebomovog romana Sledeća priča zaspao je u hotelskoj sobi u Amsterdamu, a probudio se u hotelskoj sobi u Lisabonu. Suočen sa događajem koji mu je promenio život, Notebomov junak na uzbudljiv način govori o stvarnosti i ljubavi, politici i kulturi, praznini i strasti svog i našeg vremena. Sledeća priča je roman o jednoj neobičnoj nekadašnjoj ljubavi koja se odigrala između Amsterdama i Lisabona. Svoje finale ova ukrštena ljubavna priča doživljava na plovidbi od Lisabona do Brazila i duž Amazona. Ovaj Notebomov roman je nesvakidašnja i otrežnjujuća knjiga u kojoj se iznutra preispituje savremena evropska kultura i u kojoj se na pronicljiv i uzbudljiv način govori o osnovnim elementima svakodnevnog života: od ljubavi do ljubomore, od strasti do očaja, od nežnosti do kazne, od prijateljstva do iskupljenja, od dosade do iskušenja, od potrebe za avanturističkim prevazilaženjem zadatog životnog kruga do predavanja rutini ili nužnosti. Sledeća priča je jedan od najčitanijih i najprevođenijih romana ovog velikog svetskog pisca i svetskog putnika.
Evropska kritika Notebomova dela poredi s Nabokovom, Kalvinom ili Kunderom. Uvek svoj i jedinstven, ovaj pisac nastavlja svoju životnu i stvaralačku odiseju. Ili kao što kaže naslov jedne njegove knjige putopisa: „Svet je putnik“.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više