Novi roman Burhana Sonmeza u izdanju Arhipelaga: Kamen i senka

Burhan Sonmez – Razgovor

Beograd, 3. aprila 2025. – Novi roman poznatog turskog pisca Burhana Sonmeza Kamen i senka nedavno je objavljen u izdanju Arhipelaga u ediciji Zlatno runo. Roman je sa turskog jezika prevela Ida Jović.
U ovoj nezvaničnoj istoriji Turske u XX veku, kako je u turskoj i stranoj književnoj kritici nazivan roman Burhana Sonmeza, spajaju se društveni roman i magični realizam, ljubavna priča i mudrost Istoka, preciznost pesme i razmere epa. Kroz sećanja i sudbine junaka, kao i kroz njihove priče roman obuhvata period od polovine tridesetih godina, pa sve do naših dana.
Kamen i senka je roman o Avdu, majstoru nadgrobnih spomenika, čija sudbina svedoči o društvenoj istoriji moderne Turske. Avdov životse prepliće s mnogim drugim životima koji odražavaju različite slojeve Turske u burnim decenijama XX veka ispunjenog čestim preokretima. To su Turci, hrišćani, suniti, alaviti, Kurdi, Jermeni.
Kada izađe iz zatvora, junak romana Kamen i senka Avdo saznaje da je Elif, ljubav njegovog života, ubijena u Istanbulu. Tu, u vreme posle vojnog udara 1980. godine, počinje uzbudljiva priča romana Kamen i senka koja se kreće između prošlosti i savremenosti, osmanske i moderne Turske, metropole i unutrašnjosti, Bliskog istoka i Evrope, da bi se uvek okončala u nepredvidljivom Istanbulu.
– Osnovna priča romana Kamen i senka pokriva poslednjih sto godina zemlje. Napetost između modernizma i tradicionalnog starog stila života, borba između različitih političkih sila i harmonija i nesklad između različitih kulturnih i verskih sredina, sve je to u prvom planu. Priča se ispunjava skrivenim sećanjima na prošlost: od kurdskih bajki do priča o pomorcima, od Homerovih priča do malih ljubavnih pesama. Ako zanemarimo prošlost, nećemo moći da razumemo sadašnje probleme u Turskoj. Geografija zemlje je njena sudbina – bilo da je to njena sreća ili pak njeno prokletstvo. Kamen i senka je roman o politici, ako neko želi da čita samo priču o politici. Ako neko želi da pročita roman o kulturnoj istoriji, onda će svakako videti da je tu reč o društveno-kulturnoj istoriji ovog dela sveta. I to je ljubavna priča, ako neko želi da samo pročita roman o ljubavi – kaže o svom romanu Burhan Sonmez.
Kamen i senka je već postao deo istorije modernog romana kao važno delo. U tradiciji turskog romana, nema pisca koji je uradio ono što je učinio Burhan Sonmez. Burhan Sonmez postaje za Tursku ono što je Gabrijel Garsija Markes za Kolumbiju, Nagib Mahfuz za Egipat, Karlos Fuentes za Meksiko, Mo Jan za Kinu – kaže književni kritičar T24 vesti.
Prema kritičaru književnog dodatka Hurijeta, roman Burhana Sonmeza predstavlja „originalnu i veoma uspešnu interpretaciju magičnog realizma jezikom koji obuhvata čovečanstvo, prijateljstvo i lepotu“:
– Pravo dostignuće romana Kamen i senka sastoji se u tome što se otvara za višeslojno čitanje i poziva čitaoce da razmišljaju o univerzalnim temama kao što su život i smrt, laž i istina, ljubav, prijateljstvo, zaboravljena žrtva i izazvana patnja.
Kritičar lista Birgun naglašava piščevo umeće da „snagom književnosti podseti na sve zaboravljene i potisnute traume“ ljudi jednog vremena i društva u kome su delovali. „Minuciozna radnja romana stvara savremeni osećaj priča iz 1001 noći ili Dekamerona“, zaključuje kritičar.
Za roman Kamen i senka Burhan Sonmez je dobio Nagradu „Orhan Kemal“, jedno od najvažnijih književnih priznanja u Turskoj.
Roman Kamen i senka objavljen je kod vodećih izdavača u SAD, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i Španiji, a u toku su prevodi na više evropskih jezika.
Romansijer Burhan Sonmez rođen je u malom selu u središnjoj Turskoj i odrastao je govoreći kurdski jezik, u vreme Ilustracija za tekst Novi roman Burhana Sonmeza u izdanju Arhipelaga: Kamen i senkakada je kurdski bio stigmatizovan i zvanično zabranjen u obrazovanju. Potom je u školi učio turski. Preselio se u Istanbul da studira pravo nakon vojnog udara 1980. godine. Zbog prodemokratskih aktivnosti isključen je sa univerziteta, ali je kasnije uspeo da diplomira. Radio je kao advokat u Istanbulu. Pridružio se Društvu za ljudska prava i osnovao TAКSAV, fondaciju za društvena istraživanja, kulturu i umetnost.
Nakon što su ga policijske snage napale i teško povredile, napustio je Tursku i otišao u egzil u Britaniju, gde je bio na dugotrajnom lečenju uz pomoć Centra za slobodu od mučenja u Londonu. Nekoliko godina živeo je u egzilu u Velikoj Britaniji. Sonmez u novije vreme predaje na koledžu Hjuz Hol i na Triniti koledžu Univerziteta u Кembridžu.
Pored romana Kamen i senka, objavio je i romane: Sever (2009), Grešni i nevini (2011), Istanbul Istanbul (2015), Lavirint (2018) i Ljubavnici Franca К. (2024). Sonmezovi romani prevedeni su na četrdeset osam jezika. Dobitnik je međunarodnih književnih nagrada, među kojima su Nagrada za književnost EBRD-a i Nagrada Fondacije „Vaclav Havel“. Dobitnik je niza književnih nagrada u Turskoj, među kojima su i Nagrada „Sedat Simavi“ i Nagrada Izmira za najbolji roman. Preveo je na turski jezik knjigu pesama Vilijama Blejka Venčanje raja i pakla. Poslednjih godina živi između Istanbula i Кembridža.
Burhan Sonmez je predsednik Međunarodnog PEN od 2021. godine.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više