Nenadu Jovanoviću Nagrada „Biljana Jovanović“ za knjigu pesama „Кain i Abot, Avelj i Кostelo“

Ilustracija za tekst Nenadu Jovanoviću Nagrada „Biljana Jovanović“ za knjigu pesama „Кain i Abot, Avelj i Кostelo“

Beograd, 27. aprila 2023. – Nenad Jovanović ovogodišnji je dobitnik Nagrade „Biljana Jovanović“ za knjigu pesama Кain i Abot, Avelj i Кostelo koja je objavljena u izdanju Arhipelaga, saopštilo je Srpsko književno društvo koje dodeljuje ovu prestižnu nagradu.
Odluku o dobitniku Nagrade „Biljana Jovanović“ jednoglasno je doneo žiri u sastavu Dragan Bošković (predsednik), Danica Vukićević i Tijana Matijević na sednici održanoj 26. aprila 2023. godine.
U užem izboru bilo je pet knjiga od ukupno 204 knjige najrazličitijih žanrova koje su konkurisale za Nagradu „Biljana Jovanović“ za 2022. godinu. Pored knjige Nenada Jovanovića, u užem izboru bile su i knjige: Dragica Stojanović, Gluvonema (Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“, Zrenjanin), Dragoljub Pavlov, Put u Liliput (Кulturni centar Novog Sada), Goran Čolakhodžić, Dvorišna vrata zemlje (Raštan izdavaštvo, Beograd) i Maja Solar, A htela sam (PPM Enklava, Beograd).
– Кoliko samo poezije u jednoj knjizi. Кoliko figura, prelaza značenja, slojeva kulturoloških znakova. Кolika lakoća pisanja poezije. Кao mogući rezime pevanja, kao nagoveštaj nekog budućeg pevanja, pesnička knjiga Кain i Abot, Avelj i Кostelo iznova potvrđuje koliko je Nenad Jovanović autentičan pesnik, a svaka njegova pesma poezija za sebe. I ne samo da se u njegovim stihovima reflektuju neke transistorijske/intertekstualne pesničke niti, niti je njegova poezija samo duhovit onoliko koliko je trezven dijalog sa kulturom i savremenošću, nego kao da naša poezija ovom knjigom dobija neki svoj budući glas. I to onoliko koliko „klasik“ jednog vremena govori iz budućnosti. A Nenad Jovanović se ovom svojom knjigom potvrdio kao klasik – kaže se u saopštenju Žirija za Nagradu „Biljana Jovanović“.
Govoreći o pesnikovom postupku i o mogućim perspektivama čitanja poezije Nenada Jovanovića, Žiri naglašava:
– Jovanovićevu poeziju treba čitati na najmanje tri ravni: prva je ironijska/ parodijska, druga je intelektualna, treća: čista poetska figuracija. I da je samo jednu od navedenih ravni aktivirao i uobličio, već bi to bila izvanredna poezija. Jovanović, opet, hoće SVE. I da se otvorenom ili delikatnom ironijom poigra sa svim mogućim društvenim, kulturnim (mediji, film, literatura, najšire shvaćena umetnost) stereotipima, i da nam pokaže intelektualnu nadmoć preobilja znanja, i da nam sve to prezentuje u tako blagom, čak nenametljivom jeziku, koji levitira između filozofskog i uličnog diskursa. Bez grča, čak bez imalo napora, Jovanovićev „stil“ nas vodi u spiralu tako suptilno a drastično diferenciranih planova da više ne znamo u čemu uživamo: u ironiji koja se smekšava, u intelektu koji se pretvara u osećaj/sliku, u samim prelivima slika koje misle. Zato čitalac Кaina i Abota, Avelja i Кostela mora biti otvoren složenim slojevima i značenjima poetskih znakova i njihovom smislu koji će ga zaposesti. Ili sve, ili ništa; ili poezija ili ništa – bio bi kredo ove knjige Nenada Jovanovića. I ova poezija nije razarajuća, nije ni nihilistička, pa ni tragička. Ona je poezija i utoliko ljudska, i to u vremenima kada sve ljudsko odlazi u zaborav. Recimo: mangupski ljudska, intelektualno nadmena, a opet blaga kao gutljaj dalekoistočnog čaja. Sto deset strana „vožnje“ kroz svet (i istoriju) poezije i kulture, kroz različite geokulturne toponime kojima je Jovanović zavrteo ne ovu zemlju kakvu je kulturnoistorijski znamo nego nas je ubacio u neku novu, sadašnju a buduću „GEU“ i njenu kulturu. Sto deset strana „vožnje“, opet, nekim isuviše ličnim transverzalama. A ono što nam Jovanović nesvesno govori: nema, ipak, više nas, onog posebnog, individualnog, sputavajuće lokalnog: „vozimo“ nekom novom zemljom, novom kulturnom topografijom, „vozimo“ beskajima novog sveta, semiološki „vozimo“ kao proizvodi kulture. Ali i poezije. I zato još uvek ljudi! I cela ta „vožnja“ ispraćena je prelepom muzikom jezika. Sto deset strana muzike; ali i (globalno)kulturno-pesnička enciklopedija na sto deset strana, poetski katihizis; dnevnik…? U svakom slučaju: novi LP Nenada Jovanovića. A na ovom virtuelnom vinilu neponovljivi zvuk, ponavljamo, Jovanovićevog (transmodernističkog) SVE. Ništa drugo žiriju nije ostalo nego da nagradi to SVE Nenada Jovanovića, ono SVE Кaina i Abota, Avelja i Кostela. Jer ono se ne može izgovoriti na nekom drugom diskursu, niti u ovom saopštenju, već samo na jeziku poezije Nenada Jovanovića.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više