Međunarodna nagrada „Književni plamen“ Havijeru Serkasu

Međunarodna nagrada „Književni plamen“ Havijeru Serkasu

Beograd, 23. decembra 2022. – Veliki španski pisac Havijer Serkas ovogodišnji je dobitnik Međunarodne nagrade „Književni plamen“ koju dodeljuju izdavačka kuća Nova knjiga iz Podgorice i nobelovac Mario Vargas Ljosa.
– Serkas je pisac i profesor španske književnosti koji je književnom oblikovanju užasa španskog građanskog rata dao nove poetičke dimenzije. Španski građanski rat, sukob koji je najavio slom evropske politike, taj sukob je velika, primarna tema Havijera Serkasa koji o njoj i nekim istaknutim likovima koje zatičemo u ratu piše istraživački, u sudaru sa dokumentom i dobom čije su krvave protivrječnosti ostavile brutalan trag. Njegova promišljena prozna intervencija u liku prošlosti nalazi kako da se prevaziđu stare podjele i zablude koje završavaju u nasilju. Serkas gleda sa obje strane, ne da bi udovoljio pobjedniku, ako je takvog u istorijskoj tragediji uopšte moglo biti, ili samo osudio njegov neljudski, totalitarni lik, već da bi u prirodi nasilja pokazao svu njegovu nedopustivost i pogrešnost: republikanizam i fašizam, lijeva skretanja ili decenijski teror vođe, što se posebno osjeća i čitano iz naše perspektive, ostavljaju čovjeka bez suštine ljudskosti. Serkasov pripovjedač preispituje istoriju, svoje saznanje o njoj i samoga sebe. Slavi Salaminskih vojnika, Anatomiji jedne pobune i Hohštaplera, Serkas je u romanu Kralj senki načinio jedinstven omaž Dinu Bucatiju i velikom srpskom piscu odraslom Ilustracija za tekst Međunarodna nagrada „Književni plamen“ Havijeru Serkasuu Crnoj Gori. Uspomena na Cetinje i rodbinska senka Marka Miljanova utkani su u njegovu književnu imaginaciju koja je izvan svakog etničkog ekskluzivizma. Više je nego neobično, i za nas izvanredno, kako se Serkas u svom romanu Kralj senki oslonio na priču Danila Kiša „Časno je za otadžbinu mreti“, gradeći poetički omaž Kišu koji je ravan onom koji je Kiš dobio u djelima Esterhazija i Volmana. Tako su Serkas i Književni plamen prišli i obuhvatili i našu književnost nalazeći ono što nas i u književnoj vrlini spaja – kaže se u saopštenju žirija Nagrade „Književni plamen“.
Havijeru Serkasu Nagrada „Književni plamen“ uručena je na svečanoj ceremoniji koja je održana u Podgorici 21. decembra. Pred velikim brojem čitalaca, Nagradu „Književni plamen“ Serkasu je uručio Predrag Uljarević, direktor Nove knjige iz Podgorice i jedan od osnivača nagrade.
Primajući nagradu, Serkas se zahvalio na lepom priznanju, ističući ranije dobitnike ove nagrade i radost savkog novog susreta sa novim čitaocima i novim kulturama.
– Velika stvar je deliti nagradu s tako značajnim piscima, a jedan od glavnih razloga jeste to što je u žiriju bio baš Mario Vargas Ljosa, kog mnogo cenim. Pisac knjigu piše zajedno sa čitaocima. Protagonista književnosti nije pisac, već čitalac. Čitalac koji je pažljiv i sposoban da otkrije u knjigama čak ono što je i samom autoru promaklo, to je pravi čitalac. Ja nisam pisac istorijskih romana, mada istorije ima u mojim romanima. To,Ilustracija za tekst Međunarodna nagrada „Književni plamen“ Havijeru Serkasu međutim, nije zbog toga što se ja istoriji divim ili što iz savremenosti bežim u bližu ili dalju istoriju. Pripovedam u mojim romanima o istoriji zbog toga što je ona učestvuje u mom i vašem životu, ona je jednako deo naše savremenosti kao i sve što mi radimo. Prošlost je sve pre trenutka u kome govorimo, a savremenost je uzak vremenski odsečak u kome delujemo. Ja pripovedam o prošlosti koja nije prošlosti – rekao je u svom obraćanju Havijer Serkas.
U drugom delu programa Havijer Serkas je kroz razgovor s Gojkom Božovićem, glavnim urednikom svog srpskog izdavača Arhipelaga, predstavio svoje najpoznatije romane Salaminski vojnici, Anatomija jedne pobune, Hohštapler i Kralj senki.
Susret s Havijerom Serkasom naišao je na veliko interesovanje publike i medija.
Pored predsednika žirija Marija Vargasa Ljose, žiri Nagrade „Književni plamen“ sačinjaju Predrag Uljarević i univerzitetski profesori Sonja Tomović Šundić, Siniša Jelušić i Aleksandar Jerkov.
Dosadašnji dobitnici Nagrade „Književni plamen“ su Mario Vargas Ljosa, Klaudio Magris, Orhan Pamuk, Adam Zagajevski, Margaret Atvud, Gabrijel Zaid i Irene Valjeho.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više