Maks Erman – pesma

Maks Erman – pesma

Desiderata

Maks Erman

I čime god da se baviš i čemu god da težiš,
u bučnoj smutnji života,
čuvaj mir duše svoje.

Beograd, 7. marta 2022.

Idi spokojno kroz buku i strku,
i seti se kakav se mir u tišini naći može.

Dok god to možeš, bez ostatka,
sa svima dobar budi.
Zbori istinu svoju tiho i razgovetno;
i slušaj druge,
čak i one dosadne i neuke;
i oni imaju priču svoju.

Izbegavaj bučne i napadne ljude;
oni duh razdražuju.

Ako se porediš s drugima,
mogao bi postati ohol ili ogorčen,
jer uvek će biti boljih i gorih od tebe.

Uživaj u svojim uspesima i planovima.
Očuvaj interesovanje za poziv svoj, ma kako skroman bio;
njega stvarno imaš u varljivoj sreći vremena.

Budi oprezan u poslovima,
jer svet je prevare pun.
Ali nemoj zbog toga slep za vrlinu biti;
mnogi još visokim idealima streme,
i svet je posvuda junaštva pun.

Budi svoj. Posebno nemoj da glumiš nežna osećanja.
I ne budi ciničan prema ljubavi,
jer i pored sve ispraznosti i svih razočaranja,
ona večito niče, kao trava.

Primi ljubazno savet svojih leta,
Skladno prepuštajući stvari mladosti.
Neguj snagu duha, da te štiti u nenadanoj nedaći,
Ali se mračnim mislima ne mori.
Mnogi se strahovi od iscrpljenosti i usamljenosti rode.

I pored čvrste samodiscipline,
Blag prema sebi budi.
Ti si dete univerzuma
ništa manje od drveća i zvezda;
imaš pravo da budeš tu.
I svejedno je da li ti je to jasno ili ne,
Svemir se nesumnjivo širi baš kao što treba.

Stoga, budi u miru s Bogom,
ma kakvim da ga zamišljaš.
I čime god da se baviš i čemu god da težiš,
u bučnoj smutnji života,
čuvaj mir duše svoje.

Jer i pored svih laži, zlopaćenja i raspršenih snova,
ovo je i dalje prelep svet.

Budi veseo. Teži da budeš srećan.

Prepev: Dušan Vojnović

Napomena prevodioca: Najpoznatije delo američkog pisca i pesnika Maksa Ermana (1872–1945), pesma u prozi – Desiderata – u prevodu s latinskog „poželjne stvari“, ili, još bliže stvarnom smislu, „bitne stvari“, nastalo je dvadesetih godina prošlog veka. Ipak, ono postaje naširoko omiljeno i citirano tek u drugoj polovini dvadesetog veka.
Pesma se dugo širila od ruke do ruke, izazivajući divljenje, ali bez podatka o autoru, pa se o njoj razvio mit da je napisana 1692. u crkvi Svetog Pavla u Baltimoru. Ta tvrdnja je dobila maha kada je tamošnji sveštenik Frederik Kejts 1959. podelio dvestotinak odštampanih primeraka pesme. Mit dostiže vrhunac 1965, kada je na stočiću pored kreveta u kojem je preminuo čuveni američki političar i diplomata Adelaj Stivenson pronađen jedan od tih primeraka.
Ipak, i ranije su mnogi znali da je Erman napisao pesmu neporecivog blagotvornog uticaja. Tako je usred svetskog rata, 1942. godine, američki vojni psihijatar Meril Mur, i sam pesnik, obavestio Ermana da je sa uspehom koristi u terapijama. Dve godine kasnije, kada je rat dostigao završni vrhunac, piše mu da bi tu pesmu trebalo sipati u boce i prodavati kao „Doktor Ermanov čarobni napitak za dušu“.
Konačno, pesma postaje toliko poznata da se decenijama štampa u obliku postera, koji se u ogromnim tiražima rasprodaju po SAD, ulazeći tako u domove i kancelarije miliona Amerikanaca.
Poznato je da tvorac Zvezdanih staza, Džin Rodenberi, imao jedan od njih u svojoj kancelariji.
Inspirisan pesmom s postera, američki pevač Les Krejn je pretvara u pop-hit za koji 1971. dobija nagradu „Gremi“: https://www.youtube.com/watch?v=3bUTcy6w2Rw
Maks Erman je napisao ovu pesmu u 55. godini. U istoj svojoj godini prevodilac njenu žensku verziju posvećuje M.
Pesmu u originalu govori glumac Šejn Moris:
https://www.youtube.com/watch?v=CaVaF6TkSUU

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više