Laura Alkoba u Arhipelagu

Laura Alkoba Mala argentinska prica

Beograd, 20. septembra 2013. – Laura Alkoba, novo veliko ime francuske književnosti, napisala je izuzetan roman u kome pripoveda o svom odrastanju u Argentini u vreme vojne hunte pre nego što će sa majkom emigrirati u Francusku.
Roman Mala argentinska priča donosi snažnu autobiografsku priču o argentinskoj vojnoj diktaturi sedamdesetih godina. Roman je ispričan iz ugla devojčice koja se sa svojim roditeljima našla u samom središtu organizovanog otpora vojnoj hunti.
Junakinja romana Mala argentinska priča ima sedam godina kada njeni roditelji počinju da se bore protiv vojne diktature u Argentini. Ubrzo je njen otac zatvoren, dok su junakinja i njena majka prinuđene da napuste svoj stan u Buenos Ajresu i da se kao ilegalke kriju u maloj oronuloj kući u predgrađu. To je kuća u kojoj je sagrađena ilegalna štamparija u kojoj se štampaju zabranjene novine i drugi zabranjeni politički materijal. Da bi se prikrile prave aktivnosti u ovoj kući, koja postaje jedno od središta otpora diktatorskom režimu, tu je smeštena i farma zečeva koji odjednom postaju paralelni svet progonjene devojčice.
Sedmogodišnja junakinja romana prinuđena je da menja i napušta škole, da krije svoj pravi identitet ili da sakrivena u automobilu menja mesto boravka. Njoj je zabranjeno da razgovara sa susedima ove ilegalne štamparije, a konspirativne razgovore odraslih ilegalaca, za kojima tragaju vojska i policija, razume samo delimično ili na svoj originalni način, iz čega nastaju neodoljivi nesporazumi i neki od najzanimljivijih zapleta u ovom uzbudljivom romanu.
Roman Laure Alkobe predstavlja intenzivno, napeto, snažno i potresno pripovedanje o ceni odrastanja u diktaturi. Mala argentinska priča napisana je iz najdubljeg ličnog iskustva i oličava priču plaćenu najskupljom životnom cenom.
Mala argentinska priča je knjiga koja je autorki donela veliki francuski i evropski uspeh. Posle španskog, engleskog, nemačkog i italijanskog izdanja, gde je imala velike tiraže i odlične kritike, knjiga se sada pojavljuje u Srbiji. Ovo je prvi prevod nekog romana Laure Alkobe na srpski jezik.
Rođena 1968. u porodici revolucionarnih Montonerosa, koji su bili protivnici vojne hunte u Argentini sedamdesetih godina, Laura Alkoba je do desete godine živela je u Argentini, odakle je 1979. godine emigrirala s porodicom iz političkih razloga. Danas Laura Alkoba živi u Parizu, gde je profesor španske književnosti na Univerzitetu Pariz X-Nanter. Prevodi sa španskog na francuski jezik romane, priče i drame od Pedra Kalderona dela Barke do savremenih pisaca.
Roman Mala argentinska priča doživeo je na engleskom jeziku i radiodramsku adaptaciju u produkciji Bi-Bi-Sija.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više