Knjiga Tihomira Brajovića o Andriću

Knjiga Tihomira Brajovića Fikcija i moć. Ogledi o subverzivnoj imaginaciji Ive Andrića, upravo objavljena u izdanju Arhipelaga, donosi jedno suštinski novo tumačenje književnosti Ive Andrića.
U pet odlično napisanih ogleda o subverzivnoj imaginaciji Ive Andrića, pri tome spregnutih u jednu teorijsku, književnoistorijsku i metodološku celinu, Tihomir Brajović pokazuje kako je ovaj pisac u svojim neuporedivim istorijskim romanima i hronikalnim pričama ostao i svedok vremena u kome je napisao dela za koja je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Ovaj Andrićev subverzivni pristup u pripovedanju, prema Brajoviću, posebno je vidljiv u pojedinim pričama i u svim piščevim romanima pisanim posle Drugog svetskog rata.
Brajović na upečatljiv način pokazuje kako se u Andrićevim knjigama, pogotovu u romanima Prokleta avlija i Omerpaša Latas ili u jednoj od najboljih piščevih proza Priča o vezirovom slonu, uspostavlja uzbudljiv odnos priče i moći. Andrićeva priča ne govori samo o moći, ona je preispituje i razlaže prikazujući i njena strašna svojstva, i njena ograničenja i nedovoljnosti, i njeno gubljenje temelja održivosti u modernim vremenima.
Polazeći od istorije, Andrić i te kako govori o svojoj savremenosti, otkrivajući kako je moć vrlo često fiktivna, a subjekt moći ispražnjen. Andrićeve velike proze iznutra sagledavaju kako moć i u istorijskom i u modernom vremenu gubi na snazi i stabilnosti. Moć se prazni, nekada ostajući samo ljuštura bez smisla i sadržaja, a nekada iznova i neprestano mora da se samodokazuje, čime, zapravo, samu sebe suštinski samoosporava.
Knjiga Fikcija i moć predstavlja subverzivnog Andrića kao liberalnog ironičara u senci etabliranog pisca. Ako je tom senkom Andrić u vremenima totalitarnog komunizma štitio i sebe i svoje delo, u samom delu se otvaraju vidici i slojevi u kojima se otkriva snaga piščevog suštinski modernog razumevanja moći, politike i sile. Otuda odnos priče i moći u Andrićevoj književnosti opisuje krug od „fikcije istoričnosti do političnosti fikcije, i natrag“.
U pomnim i studioznim analizama Andrićevih velikih dela Tihomir Brajović otkriva brižljivo utkane detalje u kojima se nesumnjivo pokazuje Andrićev odnos prema vlastitom društvenom i političkom vremenu, čime otvara pitanja da li se u Omerpaši Latasu može prepoznati Tito i da li se u Prokletoj avliji može prepoznati Goli otok?

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više