Knjiga eseja Jagoša Đuretića u izdanju Arhipelaga: Na bespuću nezadrživog napretka

Knjiga eseja Jagoša Đuretića u izdanju Arhipelaga: Na bespuću nezadrživog napretka

Beograd, 25. novembra 2021. – Knjiga eseja Jagoša Đuretića Na bespuću nezadrživog napretka upravo je objavljena u izdanju Arhipelaga.
Dve su ključne teme u Đuretićevoj knjizi eseja Na bespuću nezadrživog napretka.
Jedno je ekonomski, politički i globalni uspon Kine kao jedan od najuticajnijih činilaca u uzburkanoj slici savremenog sveta. Duboka kriza koja potresa savremeni svet, na pozadini ideološkog nasleđa XX veka, izazov je za Đurtića da progovori o razmerama i sadržajima te krize, ali i o mogućnostima njenog prevazilaženja.
Drugo je pitanje kulture u savremenom svetu. Ispitujući savremenu marginalizaciju kulture i njene posledice, Đuretić govori o odnosu kulture i politike, o nemoći kulturne politike, kao i o nesposobnosti modernog društva da bez značajnije uloge kulture oblikuju iskustvo vlastitog trajanja.
Obe teme susreću se u osnovnom pitanju kojim se bavi Jagoš Đuretić. To je pitanje tehnološkog napretka kome je sve podređeno i od koga se sve očekuje. Ali, pita nas Đuretić, da li nezadrživi tehnološki napredak, pogotovu ako je odvojen od temeljnih pitanja kulture i humaniteta, može da vodi i u bespuće i da li svet bez kulture može biti svet slobode?
– Savremeni svet je zadivljujuće moćan i sve moćniji, ali i sve nesposobniji da spozna svoja rastuća ograničenja. Čitava moderna istorija orijentisana je ka napretku i sve većem insistiranju na presudnoj ulozi pojedinca, te kao njen krajnji rezultat dobijamo vladavinu sve manje grupe pojedinaca. Tu vladavinu zovemo vladavina krupnog kapitala jer ta mala i sve manja grupa vladajućih pojedinaca misli na isti način na koji misli njihov kapital. Tehnološki napredak naizmenično nam pokazuje čas nasmejano, čas zastrašujuće lice. Ima li igde više na vidiku istinske slobode, i gde je tu duhovnost? Danas taj svet još možemo naći u vekovima stvaranom svetu kulture, pre svega, umetnosti. To je svet koji tehnologija već odavno vidno nagriza i tanji, ali baš Jagos Djuretic Na bespucu nezadrzivog napretkazato što je on izvorno delo ljudskog duha, ujedno je pribežište i mogući otklon od beskrajnog otuđenja, te ujedno i vrelo obnove čovekove duhovne snage. Dokle god taj svet postoji, njegova obnova i bogaćenje, biće to potvrda i svedočanstvo o još živoj i aktivnoj čovekovoj prisutnosti još uvek njegovom svetu – kaže Đuretić u predgovoru ove esejističke knjige.
Esejista i izdavač Jagoš Đuretić (1936) objavljuje radove iz oblasti političke filozofije i političke sociologije. Dobitnik je Specijalne državne književne nagrade Кine, najvećeg kineskog priznanja koje se dodeljuje kulturnim delatnicima širom sveta. Objavio je knjige: Birokratija i samoupravljanje (1965), Patuljci u čizmama od devet milja (2002) i Socijalistička jugoatlantida (2005).

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više