Knjiga Aleksandre Krstić u izdanju Arhipelaga i FPN: Rat protiv novinara

Knjiga Aleksandre Krstić u izdanju Arhipelaga i FPN: Rat protiv novinara

Beograd, 28. aprila 2026. – Knjiga Aleksandre Krstić Rat protiv novinara objavljena je u izdanju Arhipelaga i Fakulteta političkih nauka iz Beograda.
Nastala na osnovu teorijske artikulacije medija i političke moći u savremenom kontekstu, od političke instrumentalizacije medija do nasilja nad novinarima i medijima, kao i na osnovu istraživanja čitavog niza studija slučaja, knjiga Aleksandre Krstić Rat protiv novinara preispituje sukob politike i medija i mržnju prema medijima kao globalni fenomen. U ovoj knjizi Aleksandra Krstić istražuje mehanizme nasilja i političke kontrole nad medijima kao jednu od ključnih strategija nedemokratskih, populističkih, hibridnih i u različitoj meri autoritarnih režima.
Razmatrajući kako nadzor nad medijima i kažnjavanje medija i novinara vode u političku instrumentalizaciju medija, a potom u autoritarnu javnu sferu, knjiga Rat protiv novinara u upečatljivim primerima i uzbudljivim analizama razmatra političku stvarnost u kojoj se novinarstvo doživljava kao pretnja, a nekontrolisana informacija kao društvena opasnost i politička subverzija.
Podrazumevajući širok raspon od nasilja nad novinarima u Srbiji do nasilja nad novinarima kao globalnog iskustva, knjiga Rat protiv novinara odgovara na neka od ključnih pitanja modernih medija i modernog društva razapetog između potrebe za informacijama i sumnje u njihovu autentičnost: Zašto su mediji pod pritiskom i šta to govori o prirodi vlasti? Šta je politika uradila našim medijima? Zašto vlast ne voli političku karikaturu? Zbog čega je rat protiv novinara iskustvo velikog broja novinara i medija u različitim zemljama sveta?
Rat protiv novinara je aktuelno, metodološki besprekorno, akademski dragoceno, profesionalno hrabro delo. Njegova snaga je u efektnom, uspešnom balansiranju teorijskih dubinskih analiza sa empirijskim bogatstvom, smeštanju srpske stvarnosti u okvire globalnih obrazaca i bavljenju višestrukim slojevima represije nad novinarima – političkim, digitalnim, kulturnim. Naučno, Rat protiv novinara doprinosi uporednim studijama medija i autoritarizma. Praktično, pruža novinarima, aktivistima i kreatorima politika konceptualnu mapu pretnji i alata za otpor – kaže recenzentkinja knjige prof. dr Ana Martinoli s Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.
Drugi recenzent knjige, profesor dr Dejan Pralica s Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, izdvaja pitanje nasilja nad novinarima kao jednu od ključnih tema ove knjige:
– Iako svako poglavlje ima podjednaku važnost i ukazuje na okolnosti u kojima rade medijski profesionalci, posebno bih izdvojio delove „Šta je politika uradila našim medijima” i „Nasilje nad novinarima”, koji su od ključnog značajna za sistematično sagledavanje položaja novinara na našim prostorima poslednjih decenija. Novinar je, čini se, ostao kao usamljeni čuvar demokratije, a njegov rad sve više podseća na biblijski „glas vapijućeg u pustinji”, koji govori istinu, ali jedan deo društva ne želi ili ne može da ga čuje. Ipak, pravi novinar nikad neće zaćutati zbog toga. Iza sebe ima pravo, pravdu i čestitost, čega je autorka bila svesna kada je napisala ovako ozbiljnu i sveobuhvatnu, surovo istinitu monografiju.
– Knjiga Aleksandre Krstić je teorijski i metodološki utemeljena. Autorka koristi obimnu literaturu, pozivajući se kako na starije autore i analitičare, tako još više na najnovije doprinose teoriji novinarstva, medija i medijskog sistema. Time knjiga dobija na naučnoj i društvenoj vrednosti i pomaže boljem razumevanju pojava veoma aktuelnih i značajnih. U zaokruženoj, sistematičnoj analizi posebno se izdvajaju zaključci da ni jedan režim, bez obzira na razlike, nije imun od nasilja i represije nad novinarima i da je u svetskim razmerama, što, naravno, važi i za Srbiju, poražavajući nivo nekažnjivosti zločina nad novinarima. Knjiga Aleksandre Ilustracija za tekst Knjiga Aleksandre Krstić u izdanju Arhipelaga i FPN: Rat protiv novinaraKrstić značajno će upotpuniti savremenu analitiku i teoriju u oblasti koja se bavi interakcijom medija i politike i biti podsticaj za dalja istraživanja – naglašava profesor dr Rade Veljanovski.
Aleksandra Кrstić je redovna profesorka i prodekanka za naučnoistraživačku delatnost na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Na osnovnim, master i doktorskim studijama na Fakultetu predaje TV novinarstvo, Istraživačko TV novinarstvo, Političko novinarstvo, Vizuelnu reprezentaciju politike, Specijalizovano medijsko izveštavanje, Medije, kulturu i EU, Teoriju medija i komunikacija, Medije i novinarstvo u globalnom kontekstu. Predsednica je Udruženja za političke nauke Srbije (UPNS). Objavljuje radove u oblasti medijskih studija i novinarstva, s posebnim fokusom na lokalne medije, bezbednost novinara, izveštavanje o konfliktima, vizuelnu komunikaciju i reprezentaciju, odnos politike i medija, političku instrumentalizaciju medija i medijsku etiku. Objavila je monografiju Mediji, novinarstvo i Evropska unija (2020) i preko 50 naučnih i stručnih radova u nacionalnim i međunarodnim naučnim časopisima. Objavljuje stručne analize i članke o politici i medijima u uglednim domaćim i stranim nedeljnicima. Osim akademskog, poseduje i veliko medijsko iskustvo rada u štampanim i elektronskim medijima. Tokom novinarske karijere u Mreži više puta je nagrađena za televizijske priloge o evropskim integracijama Srbije i pitanjima novinarske i medijske etike.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više