Knjiga Aleksandra M. Savića u izdanju Arhipelaga: Između ujedinjene Evrope i usamljene Rusije. Кneževina Srbija i Osmansko carstvo (1839–1858)

Knjiga Aleksandra M. Savića u izdanju Arhipelaga: Između ujedinjene Evrope i usamljene Rusije. Кneževina Srbija i Osmansko carstvo (1839–1858)

Beograd, 23. aprila 2025. – Knjiga istoričara Aleksandra M. Savića Između ujedinjene Evrope i usamljene Rusije. Кneževina Srbija i Osmansko carstvo (1839–1858) objavljena je nedavno u izdanju Arhipelaga u ediciji Vreme.
Knjiga Aleksandra M. Savića Između ujedinjene Evrope i usamljene Rusije je prva naučna monografija i celovita istorija Kneževine Srbije između pada kneza Miloša Obrenovića s vlasti i pada kneza Aleksandra Karađorđevića s vlasti i povratka kneza Miloša na presto Srbije.
Savićeva istoriografska studija opisuje dve burne decenije Srbije na polovini XIX veka ispunjene su loženim odnosima Кneževine Srbije i Osmanskog carstva, društvenim promenama i političkim borbama i sukobima. Razapeta između dve dinastije i političkih težnji koje one simbolizuju, Kneževina Srbija je razapeta i između Istoka i Zapada, između osmanskog sizerenstva i ruskog pokroviteljstva, između usamljene Rusije i ujedinjene Evrope, između unutrašnjih sukoba i nacionalnih težnji.
Monografija Između ujedinjene Evrope i usamljene Rusije bavi se ključnim pitanjima Srbije tog vremena kao što su uloga srpskog kapućehaje u Carigradu i muhafiza u Beogradu, muslimansko stanovništvo u Srbiji, narušavanje, stabilizovanje i jačanje autonomije Srbije, nemirna srpsko-osmanska granica, politika srpske vlade prema Srbima i Bugarima u Osmanskom carstvu, te problemi u trgovinskim odnosima.
Studija Aleksandra Savića je kapitalna knjiga o Srbiji u vrtlogu suprotstavljenih interesa i na nemirnoj granici, o svakodnevnom i društvenom životu u Kneževini.
– Istoriografija nije posvetila dovoljno pažnje odnosima autonomne Кneževine Srbije i njenog sizerena Osmanskog carstva u periodu od 1839. do 1858. godine. Navedeni hronološki okviri predstavljaju dva važna međaša u istoriji Srbije, osmanske države, ali i u srpsko-turskim odnosima. Godine 1839. došlo je do promena na prestolima u Beogradu i Carigradu. Nepunih mesec dana nakon abdikacije kneza Miloša Obrenovića (1815–1839, 1858–1860), preminuo je sultan Mahmud II (1808–1839) u jeku Druge egipatske krize (1839–1841). Njagov naslednik sultan Abdul Medžid (1839–1861) odlučio je da zvanično proglasi jednakost svih podanika Carstva Hatišerifom od Gilhane 3. novembra 1839. godine, čime je u osmanskoj državi započeto reformsko razdoblje – Tanzimat. Pomenuti događaji i te kako su se odrazili na srpsko-osmanske odnose. Za gornju hronološku granicu uzeta je 1858. godina, kada je Osmansko carstvo bilo zauzeto sukobima sa Crnom Gorom, ustancima u Hercegovini, Bosanskoj Кrajini i Posavini, dok su u Srbiji unutrašnji sukobi doživeli kulminaciju, slično kao 1839. Unutrašnja kriza je okončana svrgavanjem kneza Aleksandra Кarađorđevića (1842–1858) nakon njegovog bekstva u beogradsku tvrđavu, što je simbolično označilo kraj mešanja Visoke Porte u unutrašnju politiku srpske kneževine. Cilj ove monografije jeste svestrano rasvetljavanje odnosa Кneževine Srbije i Osmanskog carstva od 1839. od 1858. godine, u onoj meri u kojoj nam to omogućuju neobjavljeni i publikovani izvori domaće i strane provenijencije. U obzir su uzete i međunarodne okolnosti, zbog toga što je nemoguće sagledati srpsko-osmanske odnose bez uloge velikih sila, koje su nastojale da ostvare što veći uticaj u Turskoj. Nastojali smo da odgovorimo na pitanja kojima do sada nije bilo posvećeno dovoljno pažnje ili koja su ostala nerasvetljena u istoriografiji – kaže Aleksandar Savić povodom knjige Između ujedinjene Evrope i usamljene Rusije.
Profesorka dr Suzana Rajić u recenziji knjige ocenjuje da je „autor temeljno analizirao i politiku Srbije prema hrišćanima u susednim provincijama Osmanskog carstvo, ali da se bavio i problemima u srpsko-osmanskim trgovačkim odnosima, čemu do sada istoriografija nije posvećivala pažnje“:
– Naglašavamo da knjiga tretira sve aspekte odnosa Srbije i osmanske države i pruža odgovore na brojna pitanja u Ilustracija za tekst Knjiga Aleksandra M. Savića u izdanju Arhipelaga: Između ujedinjene Evrope i usamljene Rusije. Кneževina Srbija i Osmansko carstvo (1839–1858)politički veoma turbulentnom periodu srpske, ali i osmanske istorije. Njenim zaključcima i sadržajem se dosadašnji naučni rezultati upotpunjavaju i korigiju, ali u najvećoj meri dopunjuju. Uvažavajući postojeća istoriografska dostignuća i polazeći od njih, autor je doneo niz novih saznanja, prikazao brojne i do sada neobrađene procese u srpsko-osmanskoj korelaciji, te izneo nova tumačenja u gotovo svim aspektima obrađene teme. Monografijom Aleksandra M. Savića Između ujedinjene Evrope i usamljene Rusije. Кneževina Srbija i Osmansko carstvo (1839–1858) popunjava se postojeća praznina u istorijskoj nauci i daje izuzetan naučni doprinos.
Aleksandar Savić rođen je 11. 1993. godine u Кosovskoj Mitrovici. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Zubinom Potoku. Osnovne i master akademske, kao i doktorske studije istorije završio je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Doktorsku disertaciju Кneževina Srbija i Osmansko carstvo (1839–1858) odbranio je 2021. godine. Od 2018. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Godine 2023. izabran je u zvanje docenta na Кatedri za istoriju srpskog naroda u novom veku. Sekretar je Centra za srpske studije i Srpskog istorijskog društva, te redakcije časopisa Srpske studije. Objavio je više od četrdeset naučnih radova, priloga, kritika i prikaza. Priredio je za štampu Dnevničke zapise generala Jovana Miškovića (1865–1907) I–III (2020). Jedan je od šestoro autora naučne monografije Ilija Garašanin (1812–1874) – velikan srpske zemlje (2024).

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više