Kapitalno delo iz istorije kulture i politike

Veselin Kostić – Esej

Beograd, 9. aprila 2015. – Knjiga Veselina Kostića Britanija i Srbija: kontakti, veze i odnosi: 1700-1860, kapitalno delo iz istorije kulture, političkih i društvenih odnosa, objavljena je nedavno u izdanju Arhipelaga u novoj ediciji Kultura i istorija.
Na preko 530 strana Kostić iscrpno otkriva srpsko-britanske kontakte, veze i odnose u XVIII i XIX veku od onih koje su stvarali vojnici, počev od prvih britanskih najamnika u srpskim krajevima, do onih koje su stvarali putnici i avanturisti, pisci i putopisci, diplomate i specijalni izaslanici i agenti.
Knjiga Britanija i Srbija: kontakti, veze i odnosi: 1700-1860. je uzbudljiva priča o putovanjima na Istok i stvaranju slike o Srbiji i Istoku, o književnim i kulturnim vezama, kao i o srpskim motivima u u engleskoj književnosti.
– Kostić je jedini čovek u našoj kulturi koji je u ovom trenutku mogao da napiše ovakvu knjigu – rekao je na pres konferenciji Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga.
Kostićeva knjiga otkriva zašto su u engleskoj književnosti i kulturi u XVIII i XIX veku nastajali romani, opera, pozorišne drame i predstave i pesme o Beogradu, o opsadi Beograda, o Karađorđu ili o junaštvu erla od Kroforda u bici kod Grocke 1741. godine.
– Priča o ranim vezama između stanovnika Velike Britanije i žitelja u srpskim krajevima složenija je nego što bi se to moglo u prvi mah pretpostaviti. Priča o motivima zbog kojih su ljudi s dalekih britanskih ostrva u ovo vreme prolazili kroz krajeve današnje Srbije ili boravili u njima složena je i razlikuje se od razdoblja do razdoblja. Samo britanski putnici – a oni su ređi od nemačkih ili francuskih – čine veliku i šaroliku galeriju. Među njima, kao što ćemo videti, nalazimo pobožne vernike na putu u Svetu zemlju, trgovce u potrazi za novim tržištima, radoznale duhove željne da se upoznaju s turskom civilizacijom ili životom na rubnim područjima hrišćanskog sveta, naučnike, sveštenike, diplomate, špijune, pustolove ili jednostavno ljude koji nisu mogli da se skrase na jednom mestu. Jednu malo poznatu, ali možda najbrojniju grupu ljudi iz Britanije koji su se u ovom razdoblju našli u našim krajevima činili su profesionalni vojnici. Neke je dovodio pustolovni duh, neke teške prilike u sopstvenoj zemlji, neke želja da ovladaju onim što kapetan Fluelin u Šekspirovom Henriju V naziva disciplinama rata, neke težnja da se istaknu hrabrošću i steknu ugled među savremenicima, a mnoge izgledi za zaradu i ratni plen – kaže  dr Veselin Kostić povodom ove svoje knjige.
Veselin Kostić (1931) je anglista, istoričar književnosti i kulture, poznati šekspirolog. Od 1956. do 1996. predavao je englesku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je više knjiga iz istorije engleske književnosti: Šekspirov život i svetHamlet Viljema Šekspira„Odabrana poezija“ Filipa Sidnija, Stvaralaštvo Viljema Šekspira I-II, Šekspirova dramaturgija. Koautor je istorije engleske književnosti od 650. godine do modernog doba: Engleska književnost I-III. Priredio je i dve antologije eseja: Antologiju američkog esejaEngleski esej.
Drugo područje proučavanja Veselina Kostića su južnoslovensko-engleske kulturne i druge veze. Iz te oblasti objavio je sledeće knjige: Kulturne veze između jugoslovenskih zemalja i Engleske do 1700. godine, Dubrovnik i Engleska 1300-1650Rijeka i okolina u starim engleskim izvorima.
Kostić je preveo sa engleskog ili na engleski jezik preko 40 knjiga. Dobitnik je i nagrade „Miloš Đurić“ za najbolji prevod iz oblasti esejistike u 2005. godini i nagrade za životno delo Udruženja književnih prevodilaca Srbije (2006).

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više