Jani Virk: Uzbudljiva priča o tranziciji i o očevima nacije

Jani Virk, jedan od najznačajnijih savremenih slovenačkih pisaca, gost je Arhipelaga u Beogradu i međunarodnog književnog festivala Prosefest u Novom Sadu. Tokom boravka u Beogradu Jani Virk je imao književno veče u UK „Parobrod“ i vrlo posećenu konferenciju za štampu na kojoj je govorio o svojim knjigama, pre svega o romanu Poslednje Sergijevo iskušenje koji je objavljen u izdanju Arhipelaga u antologijskom ediciji Sto slovenskih romana.
Poslednje Sergijevo iskušenje je društveno aktuelan i kritičan, istovremeno ironično i tragično intoniran roman o istočnoevropskim tranzicijama. Roman Janija Virka je izuzetna i uzbudljiva priča o slovenačkoj tranziciji, ali i knjiga čije bismo junake, događaje i zaplete mogli lako da zamislimo u svom neposrednom okruženju.
Pisan u neorealističkom maniru u kome se eros i tanatos silovito pre­pliću sa egzistencijalnim i metafizičkim pitanjima, roman Janija Virka postaje jedno od dela koje o evropskom Istoku danas govori više, pla­s­ti­č­ni­je i dublje od tomova svakovrsnih studija koje su pisane na tu temu.
Govoreći o tome kako je pisao svoj tranzicijski roman Poslednje Sergijevo iskušenje, Jani Virk je naglasio da je reč o knjizu u kojoj je težio da pokaže celovitost, složenost i neposrednost društvenih odnosa u tranzicijskoj i posttranzicijskoj Sloveniji:
– Dok sam pisao ovaj roman, ja sam imao u vidu konkretne ljude i događaje koji su se zaista odigrali u Sloveniji tokom tranzicije. Kada je reč o glavnom junaku, uvek me svi pitaju da li je takav junak postojao i o kome je reč. Da, ja sam tog čoveka poznavao, on je u jednom trenutku, u osamdesetim godinama, zauzimao veliki deo javnog prostora u Sloveniji i oličavao je jednu figuru koja se obično naziva „otac nacije“. Nisam siguran da najbolje poznajem vaš kontekst, ali nadam se da ne grešim kada kažem da je moj junak, odnosno njegov stvarni prototip iz slovenačke stvarnosti, bio otprilike ono što je u Srbiji bio Dobrica Ćosić. U osamdesetim godinama pisci su oblikovali javnost i uticali na stvarnost, a onda je njihov uticaj nestao, a da oni to nisu ni primetili. Naravno, moj junak nije nikakva replika stvarnog prototipa, kao što i neki drugi junaci u romanu predstavljaju političke ili književne figure za koje i vi svakako znate.
Posle Beograda, Jani Virk odlazi u Novi Sad, gde u četvrtak 19. aprila ima književno veče u 20,30 sati u Kulturnom centru Novi Sad, a u petak 20. aprila u 12 sati razgovor sa profesorima i učenicima u Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj“.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više