Istoriografska studija Čedomira Antića u izdanju Arhipelaga: Republikanizam u Srbiji

Ilustracija za tekst Istoriografska studija Čedomira Antića u izdanju Arhipelaga: Republikanizam u Srbiji

Beograd, 7. decembra 2022. – Istoriografska studija Čedomira Antića Republikanizam u Srbiji od 1804. do 1917. godine objavljena je nedavno u izdanju Arhipelaga u ediciji Vreme i priča.
Antićeva knjiga je velika istoriografska studija o istoriji republikanskih ideja u Srbiji od Prvog srpskog ustanka do Prvog svetskog rata. Istražujući najpre izvore i uzore republikanskih ideja u evropskoj političkoj istoriji, Antić govori o srednjovekovnim i novovekovnim tradicijama republikanizma, kao i o mogućim modernim uticajima u rasponu od Francuske, Velike Britanije i Švajcarske, preko Grčke kao najstarije balkanske republike, do dugog trajanja Dubrovačke republike.
Oblikujući sliku srpskog društva na početku Novog veka, nastalu iz njegovih unutrašnjih prilika i u susretu sa spoljnim uticajjima, Antić potom prati tokove republikanskih ideja u Srbiji u XIX i u prvim decenijama XX veka, od ideja oligarhijske republike, preko ideja revolucionarnog republikanizma, do radikalske Srbije i republikanskog pokreta na početku XX veka.
Govoreći o republikanizmu u srpskom društvu XIX veka, Čedomir Antić naaglašava:
– Treba razdvojiti dve vrste republikanskih težnji u srpskom društvu devetnaestog veka. Prva je bila protorepublikanizam koji je svoju pluralističku prirodu i protivmonarhijsko opredeljenje zasnivao na tradicijama zadruge i knežinske samouprave. Činilo se, od prve opozicije vlasti vožda Кarađorđa za vreme trajanja Prvog srpskog ustanka, do uvođenja parlamentarnih vlada sa Ustavom iz 1888. godine, da je u prirodi srpskog društva – u to vreme dominantno ruralnog – republikanski oblik vladavine. Taj republikanizam je bio rudimentaran, lišen tradicija i nepovezan sa trendovima modernizacije koji su u to vreme bili aktuelni u Evropi. Druga težnja je bila modernizaciona i reformska. Rani republikanci pozivali su se na stanje u društvu, ali su velikom većinom bili svesni da je reč o nezrelosti, umesto spremnosti srpskog društva za republiku. Odatle su republikanci tokom 19. veka listom bili radikalni socijalisti, kod kojih je uspostava republike trebalo da bude posledica velike socijalne i političke revolucije kojom bi se srpsko društvo prilagodilo socijalističkom idealu i na čvrstim temeljima postojećeg ustrojstva izgradilo pravedno društvo do koga će zapadne države morati da dođu tek nakon dalje radikalizacije borbe klasa, krajnjeg raslojavanja društva i revolucije. Među srpskim republikancima zato je većina socijalistička, a svega nekoliko pojedinaca su prvenstveno republikanci. Indikativno je da su najvažnije ličnosti srpskog socijalizma i radikalizma u teoriji i praksi prihvatale monarhiju pod uslovom da suverenitet bude predat narodu. O modernom republikanizmu u Srbiji zato možemo govoriti tek od šezdesetih godina 19. veka, od Živojina Žujovića i Vladimira Jovanovića. Izvesnu masovnost jedan republikanski pokret dobija tek sa konačnim trijumfom radikalizma, parlamentarne demokratije i narodne suverenosti, tokom prve decenije 20. veka.
Tradicije dugo traju, a neke ideje uspevaju mnogo vremena pre nego što su se pojavile na društvenoj sceni. Slom monarhije označio je uspon republike, ali tako nisu nestale ni sve ideje monarhizma u srpskom društvu.
– Sa tradicionalnom monarhijom, međutim, neće propasti i monarhizam, on će ostati u nasleđe republici – zaključuje Čedomir Antić.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više