Havijer Serkas novi član Španske kraljevske akademije

Havijer Serkas – Proza

Madrid, 1. decembra 2024. – Pisac Havijer Serkas pridružio se Španskoj kraljevskoj akademiji kao punopravni član. Serkas se pridružuje Akademiji nakon što je izabran na plenarnoj sednici. Za člana Španske kraljevske akademije Havijera Serkasa su predložili akademici Pedro Alvarez de Miranda, Klara Sančez i Mario Vargas Ljosa.
Havijer Serkas je u pristupnoj besedi pod naslovom „Nesporazumi savremenosti“ govorio o četiri „nesporazuma“ o kojima se „već neko vreme i bar na polju književnosti (ili posebno u njoj) vodi debata“.
Prvi nesporazum je da se „pisac sklonio u svoju kulu od slonovače“: „Nisam u stanju da navedem ime nijednog značajnog španskog pisca koji je u dva poslednja veka bio potpuno ravnodušan prema sudbini svoje zemlje. Nijedna od velikih ikona zapadne književne avangarde nije to bila, naravno. Nijedan od ključnih autora moderne – praktično nijedan veliki pisac za kojeg znam – nije bio sputan stvarnošću koja ga je okruživala.“
Drugi „nesporazum“ na koji se Serkas osvrnuo jeste teza da je glavni akter književnosti pisac: „To nije tačno: glavni akter književnosti je čitalac, on je taj koji završava knjige. Značenje teksta zavisi isključivo od dijaloga – neponovljivog, takođe i nepredvidivog – koji se uspostavlja između čitaoca i teksta. Najbolje što se književnom delu može desiti jeste da zajednica Havijer Serkas Kralj senkipreuzme vlasništvo nad njim. Za pisca je prava besmrtnost anonimnost.“
Treće pitanje koje je pokrenuo Serkas u svojoj besedi jeste rasprava o odnosu popularne književnosti i popularnosti književnosti: „Ja nisam za popularnu književnost. Javnost ne postoji: jedino što postoji jesu pojedinačni čitaoci, od kojih je svaki drugačiji. Pravi pisac piše samo ono što ima u stomaku, on u izvesnom smislu nema drugog izbora nego da upravo to napiše. Bar kratkoročno gledano, postoje dobre knjige koje se prodaju mnogo i dobre knjige koje se prodaju malo, kao što postoje loše knjige koje se prodaju mnogo i loše knjige koje se prodaju malo. Ja nisam za popularnu književnost, naglašavam. Ono za šta se zalažem jeste popularnost književnosti. Razlog je taj što čvrsto verujem u njen kapitalni značaj književnosti i u odlučujuću ulogu koju ona može i treba da ima u budućnosti pojedinaca i društava.“
Kao četvrti „nesporazum“ Serkas je pomenuo pitanje korisnosti književnosti: „Tačno je da se korisnost književnosti, ili umetnosti uopšte, zasniva na paradoksu. To leži u činjenici da je književnost korisna sve dok to nije zacrtano. Ako književnost sebe shvata ozbiljno, ako je pisac veran svojim opsesijama i zahteva od sebe maksimum, i ne plaši se i rizikuje da dopre do dubine nepoznatog da bi pronašao novo – kao što je učinio Floberov i Vajldov Havijer Serkas Hohstaplersavremenik Šarl Bodler – onda književnost ne može biti samo zadovoljstvo, zabava, radost i uzvišenost, što najpre što treba da bude, već i uteha, katarza, znanje i samospoznaja. Ima li išta korisnije od toga?“
„Pisac preuzima veliku odgovornost kada izvršava svoj zadatak: odgovornost da kaže istinu. To nije istina istorije ili nauke ili novinarstva, već moralna, univerzalna istina“, naglasio je u svojoj akademskoj besedi Havijer Serkas.
Književnost je, naglasio je Serkas, „možda, pre svega, poziv i, istovremeno, način da se živi više, na bogatiji, složeniji i intenzivniji način“. Književnost je, po Serkasu, način da „preuzmemo potpuno vlasništvo nad sopstvenom egzistencijom. Ili, barem, najbolji instrument za koji znam da to pokušam.“
Havijer Serkas je jedan od najčitanijih i najprevođenijih savremenih španskih pisaca. U izdanju Arhipelaga objavljeni su Serkasovi romani Salaminski vojnici, Hohštapler i Kralj senki. Serkas je bio gost Arhipelaga na Beogradskom festivalu evropske književnosti u junu 2018. godine.

AKTUELNO
Pogledaj sve vesti
Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto

Beograd, 28. juna 2026. – Leto je već počelo, a sada počinje i specijalna akcija Leto sa Arhipelagom: Čitanje je priča za svako leto. Putujemo, ili se spremamo za putovanja, ili razmišljamo o putovanjima, ili ostajemo da provedemo leto u svom mestu. Neka pitanja su otvorena. Neke knjige nisu pročitane. Neke okolnosti nisu naklonjene. Neka mora su daleko. Vremena su uzbudljiva i svaki dan je drugačiji. Ali jedan arhipelag je, ipak, ostao blizu vas. Gde god da ste, ovo leto možete...

Pročitaj više
Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Milisava Savića „Čitajući Homera, poslednji put“ u Parobrodu

Beograd, 14. juna 2026. – Razgovor o novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put, koji je nedavno objavljen u izdanju Arhipelaga, održaće se u Parobrodu 16. juna s početkom u 19 časova. Pored Milisava Savića, u razgovoru učestvuju i profesorka dr Ana Stišović Milovanović i Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga. Moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnih programa u Parobrodu. U novom romanu Milisava Savića Čitajući Homera, poslednji put ostareli...

Pročitaj više
Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti: Dante i istorija jedne recepcije

Beograd, 4. juna 2026. – Završno veče 15. Beogradskog festivala evropske književnosti posvećeno je Danteu i istorija jedne recepcije. Neposredan povod za ovaj panel jesu novi prevod Novog života na srpski jezik, prvi prevod Gozbe na srpski jezik, kao i prevod ciklusa pesama povezanih s Novim životom, ali koje pesnik nije uključio u tu knjigu. O Danteu i njegovim spisima govoriće Snežana Milinković, prevoditeljka koja je i kritički komentarisala i priredila ovo kapitalno izdanje...

Pročitaj više
Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Panelom o „Grobnici za Borisa Davidoviča“ danas počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti

Beograd, 2. juna 2026. – Panelom o Grobnici za Borisa Davidoviča danas u 17 časova u Evropskoj kući počinje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji organizuje Izdavačka kuća Arhipelag. Objavljena pre pedeset godina, Grobnica za Borisa Davidoviča jedna je od najpoznatijih i najprevođenijih knjiga Danila Kiša. To je prelomna knjiga u Kišovom opusu: njome je otvoren novelistički ciklus piščeve književnosti u kome pleni susret istorijskih činjenica i nesvakidašnje...

Pročitaj više