Havijer Serkas – Kolumna

Havijer Serkas – Proza

Lagati istinom

Havijer Serkas

Više nije dovoljno samo reći istinu: hitno je i preko potrebno raskrinkati laži koje se pričaju zajedno sa istinom.

Beograd, 15. marta 2020.

Najbolje laži nisu čiste laži nego laži pomešane sa istinama. Čiste laži nisu gotovo nikada verodostojne; najverodostojnije laži – najefikasnije i najčešće – jesu one koje u sebi sadrže određenu dozu istine i zbog toga ostavljaju utisak istinitosti. Otuda se u svakoj velikoj laži maltene uvek skrivaju male istine.
Katalonski independentizam poznaje ovaj univerzalni zakon i pribegao je tome da ga bahato upotrebljava. Evo jednog od hiljadu primera. U januaru je istraživački tim nedeljnika Ekonomist objavio svoj godišnji izveštaj o stanju demokratije u svetu. To su za špansku demokratiju bile loše vesti koje su odmah razglasili i tumačili independentistički izveštači, komentatori i učesnici u debatama, ali i oni koji se povijaju kako vetar duva (oni koji su danas independentisti, a sutra nisu, ili oni koji to jesu ili nisu u zavisnosti od toga gde pišu ili govore). Loše vesti iz Ekonomista poručile su nam da je, usled pogrešnih koraka u katalonskoj krizi, Španija bila na ivici da se od potpune demokratije („a full democracy“) pretvori u nesavršenu demokratiju („a flawed democracy“). Prevodim: „Pokušaj nacionalne vlade da silom spreči održavanje katalonskog referenduma za nezavisnost 1. oktobra uz primenu represije prema političarima pristalicama nezavisnosti pretili su da je pretvore u nesavršenu demokratiju.“
Sve ovo su u suštini govorili secesionisti i njihove pristalice, i sve je istina; ali u ogromnoj većini njihovih komentara ta istina je bila samo doza istine koja je jednoj velikoj laži dodala ukus istine, u stvari, glavnoj laži koju je independentistička propaganda uspešno, na momente čak veoma uspešno, raširila unutar i izvan Katalonije, posebno posle 1. oktobra: da Španija nije prava demokratija već produžetak frankizma prerušen u demokratiju. Dobro, onda, ako je to laž, šta je onda istina? Koju su to potpunu istinu independentisti prikrivali svojim poluistinama? Šta je to objavio Ekonomist, a independentizam sakrio ne bi li nametnuo svoje zamešateljstvo i prikrio svoje laži?
Dve stvari. Prvo to da u svetu ima samo 19 „potpunih demokratija“, i da je, premda je istina da je u 2017. naša država pala za dva mesta na listi (prošle godine je zauzimala 17, a ove 19), tačno da je Španija i dalje potpuna demokratija; drugo, takođe prema pisanju britanskog nedeljnika, Italija nije potpuna demokratija (zauzela je 21. mesto), ni Japan (23. mesto), ni Francuska (29), čak ni Sjedinjene Države (21. mesto deli sa Italijom). Možete li pretpostaviti koje mesto zauzima Belgija, ta monarhija u koju naši republikanci beže od ugnjetavanja španske monarhije? Mesto 32. Dobro ste pročitali: 32. S obzirom na to, da li bi se neko, bio independentista ili ne, usudio da kaže kako je Italija diktatura prerušena u demokratiju, da demokratija nije ni Japan, niti da su to Francuska, Sjedinjene Države ili Belgija? To je, sviđalo nam se ili ne, potpuna Ekonomistova istina. Sve ostalo su polovične istine; što će reći: laži kao kuća.
Dodaću još HAVIJER SERKAS 02 SMdve stvari. Prva: trenutna sveprisutnost svemoćnih medija osuđuje nas da živimo preplavljeni lažima, ne samo u Kataloniji, zato više nije dovoljno samo reći istinu: hitno je i preko potrebno raskrinkati laži koje se pričaju zajedno sa istinom. Druga: šta god rekao Ekonomist, Španija je nesavršena demokratija. Savršene demokratije ne postoje: savršena demokratija je diktatura (organska demokratija generala Franka, komunističke narodne demokratije); demokratija je težnja, horizont, utopija i zato prava demokratija nije savršena demokratija, već samo demokratija koja ima sposobnost beskrajnog usavršavanja. Ka tom horizontu ne može se napredovati pomoću laži; takođe ne ni sa onim ljudima, kao što su to uradili vlastodršci prošle jeseni u Kataloniji, koji pokušavaju da unište realnu demokratiju, sa svim njenim nesavršenostima, u ime nerealne savršene demokratije. Tako se samo napreduje ka diktaturi.

Prevod sa španskog: Biljana Isailović

Autor je jedan od najznačajnijih i najprevođenijih savremenih španskih romansijera i esejista čiji su romani Salaminski vojnici i Hohštapler na srpskom jeziku objavljeni u izdanju Arhipelaga.

© za srpski jezik: „Arhipelag“ www.arhipelag.rs

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više