Dragana Miljević – Kritika

Dragana Miljević – Kritika

O bezrazložnom nasilju

Dragana Miljević

Srđan V. Tešin, Gori gori gori (Arhipelag, edicija „Zlatno runo“, Beograd, 2017)

Beograd, 12. avgusta 2017.

Roman Gori gori gori zasigurno je jedan od najaktuelnijih naslova ove sezone. Među brojnim reakcijama jedinstven je utisak da je u pitanju roman koji, jednostavno, ne pušta pažnju čitaoca. Tajnu kombinaciju, kako izgleda, čine filmična naracija, sofisticiran humor, brza smena prizora i maestralna karakterizacija čak i sporednih likova (i najmanja pojava nezaboravne medicinske sestre izmamiće vam osmeh na lice). Izrazito eksperimentalna forma romana je posebna priča, naročito ako se zna da se savremeni pisci narado upuštaju eksperiment – to je težak teren. U ovoj knjizi, međutim, autor na virtuozan način uspeva da uklopi tako raznorodne oblike, književne i neknjiževne, kao što su crna hronika, test ličnosti, anketa, sanovnik, letak, spiskovi, erotske priče, filozofski dijalog, dramski tekst, poezija, logički zadaci, imejl poruke (i druge!), toliko čvrsto ih povezujući da utisak celine ostaje u potpunosti očuvan. Da li je moguće da ta vratolomija funkcioniše? Još kako!
Priča je sledeća – glavni junak usled povrede glave u podmetnutom požaru gubi pamćenje. Kako ćemo kasnije saznati, on je antropolog, povučen i miran osobenjak, ali potpuni životni autsajder. Jedini prijatelji koje ima su potporučnik i harmonikaš, koje upoznaje u bolnici. On je donekle žrtva okolnosti, ali, da parafraziramo, i sopstvenog kukavičluka ili samosažaljenja, zbog kojih ništa ne preduzima da mu bude bolje. Dok se leči od zadobijenih povreda, jedina veza sa prošlošću mu je misteriozni tablet na kome se nalazi samo neobična prepiska sa ženom koja odbija da mu bilo šta otkrije o sebi ili o njemu. On postepeno izgrađuje sliku o svetu koji ga okružuje, ali isključivo indirektnim putem – kroz fragmente stvarnosti koji dospevaju do njega putem novina, internet portala, preko priče sagovornika. Istovremeno, svim mogućim načinima (hipnozom, analizom snova, testovima ličnosti itd.) grozničavo pokušava da sazna ko je i, još značajnije, kakav je, otvoreno strepeći od toga šta bi mogao otkriti. Šta ako otkrije o sebi nešto što će ga užasnuti?
Jedna od Srđan V. Tešin Gori gori goriključnih tema koje roman razmatra je suština i poreklo zla koje se ispoljava kroz nasilje, odnosno, njegova psihološka, filozofska i metafizička osnova. Nasilje se u romanu javlja u nekoliko vidova – kao bezrazložno, bespotrebno nasilje u kome čovek (i čovek jedino!) nalazi uživanje (kroz lik advokata). Zatim, kroz temu urbanog terorizma razmatra se mogućnost opravdanosti vršenja nasilja u ime viših ideja. Ovde se, takođe, problematizuje odnos ideje i idealizma. Ideju (ili fiks-ideju) može da ima svako; idealizam je već druga stvar. Da li je u slučaju Vegan ratnika plemenita ideja samo psihološko opravdanje za nasilje iz zadovoljstva? Najzad, nasilje se javlja i kao vid pobune – metafizičke, nesvesne (i upravo zato iskrene), intuitivne pobune čoveka protiv takvog sveta u kome njegova egzistencija ne znači ništa.

Izvor: Plastelin

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više