Đerđ Konrad – Kolumna

Đerđ Konrad

Otvoreno pismo Viktoru Orbanu

Đerđ Konrad

Nikome nije uspelo da nagomila toliko neosnovanih tvrdnji, neistina i kleveta, Vi ste šampion. Vaš najvredniji patriotski čin bila bi ostavka na funkciju koju obavljate.

Beograd, 25. aprila 2017.

Gospodine predsedniče Vlade!

Tokom poslednje trećine prošlog veka mnoge od nas obradovalo je zainteresovano i zadivljeno otkrivanje raznolikosti širenju sklone Srednje Evrope, svakog u svojoj, usled uzavrelosti, sve zanimljivijoj domovini.
Razumeli smo da moramo učiti jedni od drugih, i studenti svuda u Evropi i na planeti počeli su pomno da nas proučavaju.
Đerđ Šoroš zaslužuje poštovanje i zahvalnost što je značajni deo svog, sopstvenim darom stečenog bogatstva uložio u ove studije.
Sopstvenim novcem, ne novcem države, osnovao je mnoštvo vrednih institucija u mađarskoj domovini koja je 1944. godine do te mere odbijala da bude i njegova domovina da ga je skoro i ubila, ali kad je Đerđ, isto kao i ja, preživeo pripreme i izvedbe tog ubijanja, još kao mladić odlučio je da neće živeti u zemlji u kojoj su takve stvari moguće, u kojoj je čovek nezaštićen i ne može slobodno da upravlja sobom.
Negde oko 1948. godine, kad su nacional-socijalističke momke u kožnim mantilima zamenili komunističko-socijalistički momci u kožnim mantilima, odlučni da se obračunaju s neistomišljenicima, opskrbljen s deset dolara dobijenih od oca, krenuo je u beli svet.
To što sad Vaša propagandna mašinerija, s gebelsovskim zamahom, u Jevrejinu Đerđu Šorošu pokazuje naciji i svetu uzrok svih zala, poput nacističke parole iz 1933. godine (Jevreji su naša nesreća), žalosno podseća na taj odvratni primer.
Da ste samo jednom, ili dva puta, ukazali na Šoroša, to bi još moglo i da dobije neko izvinjavajuće objašnjenje, ali to što ste kao batinom neprestano vitlali imenom čoveka koji je mađarskoj i iz sveta ovamo prispeloj, učenja željnoj omladini dao više dobra nego Vi i Vaši prijatelji zajedno, mene je uverilo u to da Vi, u interesu samovoljnog produžavanja vlasti, sa obe ruke grabite iz vokabulara lukavog i pritvornog političkog antisemitizma.
Onome kome nije potreban Srednjoevropski univerzitet, nije potrebna ni raznolika Srednja Evropa, štaviše, ni još raznolikija Evropa.
Kao što je naziv Mađarske na engleskom Hungary, tako je i naziv Srednjoevropskog univerziteta: Central European University. Kakav je to problem?
Ko je i šta je Brisel? Prestonica Belgije i sedište Evropske unije i centar NATO pakta?
Ili je glavni grad neprijateljske okupatorske sile?
Zar Vi ne predstavljate Mađarsku u Evropskoj komisiji koja takođe zaseda u Briselu?
„Stranim novcem opsluživane mreže” – piše doslovce u Vašem pismu upućenom nama, građanima.
Na koga i na šta mislite? Da li na Mađarsku koja devedeset odsto investicija pokriva briselskim novcem, potporom poreskih obveznika drugih zemalja?
Iz kakvih se to investicija bogate iznenađujuće brzim tempom gradonačelnik i njegovi prijatelji u Vašem rodnom selu? Ili sve te milijarde završavaju samo u njegovom džepu? Jer je tako sposoban i pametan biznismen? Da li njegovi poslovni uspesi nemaju nikakve veze s tim što je njegov drugar iz detinjstva današnji predsednik vlade?
Da li je transparentnost i u ovom slučaju pitanje časti?
Zašto se predsednik mađarske vlade ljuti na Evropsku uniju?
Zar zbog toga što otuda stižu pare? Zbog toga što bismo morali da zahvalimo i da obračunamo utrošeni novac?
Koliko je dao taj zli Brisel? I koliko dobra Rusija?
Koliko taj đavolski Šoroš, i koliko anđeoski Orban?
Strani novac je smrdljiv kad odlazi „civilima”, a miriše kad stigne do članova porodice predsednika vlade?
Prvi su „izdržavani”, kao kurve, potonji pak imaju puno pravo na njega?
Zar zaista Brisel ugrožava našu nacionalnu nezavisnost i bezbednost, a ne Vi kome je uspelo da napornim radom potisnete našu zemlju na samo dno rang-liste „novih demokratija”?
Vi ste pre dvadeset godina postali predsednik vlade, proveli ste jedanaest godina na vlasti ili u njenoj blizini. Zar Vam nije dosta?
Uveren sam da ste upravo Vi najveća štetočina među mađarskim političarima od promene političkog sistema.
Nikome nije uspelo da nagomila toliko neosnovanih tvrdnji, neistina i kleveta, Vi ste šampion.
Vaš najvredniji patriotski čin bila bi ostvaka na funkciju koju obavljate.
U penzionerskim godinama zabavljajte se vašim vozićima-igračkama i vašim stadiončićem, i šutirajte sami loptu u prazan gol.

Pozdrav, Đerđ Konrad

Prevod s mađarskog: Arpad Vicko

Autor je poznati mađarski romansijer i esejista, dugogodišnji predsednik Međunarodnog PEN, čiji su romani Odlazak od kuće i povratak kući i Pomračenje sunca, na brdu i knjiga eseja Izveštaj o stanju duha na srpskom jeziku objavljen u izdanju Arhipelaga

© za srpski jezik: Arhipelag

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više