David Grosman – Zapis

Helen Braun – Esej

Do kraja zemlje

David Grosman

Knjigu sam počeo da pišem u maju 2003. godine, šest meseci pre kraja služenja vojnog ro­ka mog najstarijeg sina Jonatana, i godinu i po pre nego što je njegov mlađi brat, Uri, bio regru­to­van. U to vreme, osećao sam – ili, tačnije, želeo sam – da ga knjiga koju sam pisao zaštiti.

Ovu knjigu sam počeo da pišem u maju 2003. godine, šest meseci pre kraja služenja vojnog ro­ka mog najstarijeg sina Jonatana, i godinu i po pre nego što je njegov mlađi brat, Uri, bio regru­to­van. Obojica su služili u oklopnim jedinicama.
Uri je znao zaplet i likove romana. Svaki put kad smo razgovarali telefonom i kada bi došao ku­­ći na odsustvo, pitao bi šta je novo u knjizi i životima njenih likova. „Šta si im uradio ove nedelje?“ bi­­lo je njegovo redovno pitanje. Veći deo svog roka proveo je na okupiranim teritorijama, u patro­la­ma, izviđanjima, zasedama i kontrolnim punktovima, i povremeno mi je pričao o do­godovšti­na­ma.
U to vreme, osećao sam – ili, tačnije, želeo sam – da ga knjiga koju sam pisao zaštiti.
Dvanaestog avgusta 2006. godine, u poslednjim satima Drugog libanskog rata, Uri je ubijen u juž­nom Libanu. Raketa je pogodila njegov tenk dok je pokušavao da spase vojnike iz drugog tenka. Za­­jedno sa Urijem, poginuli su i svi članovi posade njegovog tenka: Bnaja Rein, Adam Goren i Aleks Bo­nimovič.
Kada je prošla šiva, predviđeni period žaljenja, vratio sam se knjizi. Najveći deo je već bio na­pisan. Ono što se najviše od svega promenilo bio je odjek stvarnosti u kojoj je napisana konačna verzija.

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više